Vršilac dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milanko Kajganić pozvao je predstavnike udruženja žrtava iz Republike Srpske i svih drugih udruženja da se obrate Tužilaštvu BiH i poručio im da će imati uvid u sve predmete.
Kajganić u intervjuu Srni napomenuo da je Strategija za procesuiranje ratnih zločina donesena u septembru 2020. godine i da su nakon njenog stupanja na snagu preduzeli korake na njenom izvršenju.
“Sve manje složene predmete prenijeli smo na niža tužilaštva, odnosno entitetska tužilaštva, a u Tužilaštvu BiH ostali su najsloženiji predmeti”, naveo je Kajganić.
On je pojasnio da su ti predmeti podijeljeni po regionalnom principu, a da su i tužioci podijeljeni po regionalnom principu, te da se sada radi na najsloženijim slučajevima.
“Niko nije zadovoljan procesuiranjem predmeta ratnih zločina u BiH, nijedan entitet, nijedno udruženje žrtava. Međutim, mi radimo na najsloženijim predmetima imajući u vidu sve teškoće koje se odnose na protok vremena. Tu je i činjenica da je većina svjedoka, osumnjičenih, optuženih i oštećenih u poodmakloj životnoj dobi. Sve to otežava samo procesuiranje. Fokus je sada na najsloženijim predmetima”, tvrdi Kajganić.
Kajganić je poručio nezadovoljnim udruženjima da se najave u Tužilaštvo BiH i razgovaraju sa rukovodiocima Odjeljenja za ratne zločine i postupajućim tužiocima te sa predstavnicima policijskih agencija gdje će im se dati konkretne informacije o svakom konkretnom predmetu.
“Nama treba kontakt sa udruženjima zato što treba da podstaknemo svjedoke da nam daju informacije. Dosta svjedoka su rezignirani i odbijaju da pristupe suđenjima”, objasnio je Kajganić.
Na konstataciju Srne da se ponekad čini da su te Strategije koje se donose na nivou BiH postale “mrtvo slovo na papiru” te da svjedoci, žrtve i ošećene strane ne znaju kome da se obrate i da ne vjeruju u pravdu, Kajganić, uz opasku da ne može govoriti o rezultatima iz predhodnog perioda, priznaje da je “dosta vremena izgubljeno”.
ZASTOJ JE PREKINUT
Kajganić navodi da su sva suđenja javna i da je vrlo bitno da se ne izgubi fokus javnosti za procese koji su u toku.
“Imali smo zastoj u suđenjima neke dvije godine, možda čak i više. Sada su ponovo započeli glavni pretresi u svim predmetima, pa i onim najsloženijim gdje imamo po 15, 16 optuženih lica. Pozivam sva udruženja da nastave da prate suđenja da vide sve sa čim se susrećemo”, rekao je Kajganić.
Ako postoji bilo kakva šansa da pomognu u bilo kom predmetu, Kajganić kaže da su tu da im pruže podršku, kao i sve informacije o svemu što ih bude interesovalo.
PRIJETNJE DODIKU
Na pitanje šta je sa predmetom koji se odnosi na prijetnje srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku i da imamo informaciju iz Agencije za istrage i zaštitu da se Operativna grupa za borbu protiv terorizma bavi tim predmetom, Kajganić navodi da je – “predmet u radu”.
On je dodao da ne može da govori o detaljnim informacijama i koracima koji se preduzimaju jer bi to ugrozilo samu istragu.
“Međutim, u svakom sličnom predmetu radi se na isti način. Naloži se policijskim agencijama da preduzimaju korake, prikupljaju dokaze i spriječi izvršenje krivičnih djela, ako se krivičnim djelima prijeti. Moraju da se prikupe dokazi za sve te radnje i onda će sve to biti dostavljeno postupajućim tužiocima koji će donositi tužilačke odluke u tim predmetima”, istakao je Kajganić.
SLABOSTI
On je ocijenio da su najveće slabosti pravosudnog sistema na nivou BiH sa fokusom na Tužilaštvo BiH, na čijem je čelu, te da su izvršna i zakonodavna vlast na potezu kako bi se poboljšao kvalitet rada i poboljšali rezultati rada u Tužilaštvu.
Ukazao je na potrebu što hitnije izmjene Zakona o krivičnom postupku koje bi uvele institute koje koriste i zemlje regije i zemlje EU, odnosno savremene zemlje, jer sada imaju dosta predmeta organizovanog kriminala sa međunarodnim elementima.
“Bitno nam je da se prevaziđu prepreke koje se tiču potrebe usklađivanja Zakona o zaštiti ličnih podataka na nivou BiH kako bismo mogli da idemo u smjeru potpisivanja Sporazuma sa Evrodžastom – Evropskom mrežom tužilaca – i kako bi BiH imala mogućnost da delegira svog tužioca u EVRODŽAST-u sa sjedištem u Hagu”, naveo je Kajganić.
Potrebno je, napominje on, da se riješi pitanje “kontakt tačke” za saradnju sa EVROPOLOM koje još nije riješeno.
“Činjenica da taj problem nije riješen lišava nas mogućnosti da imamo svog predstavnika, policijskog službenika, u sjedištu EVROPOL-a, što bi nam ubrzalo razmjenu operativnih policijskih informacija sa tom institucijom. To su neki koraci koje bi trebalo što hitnije preduzeti da bismo poboljšali efikasnost pravosuđa na nivou BiH”, rekao je Kajganić.
POREĐENJE
Kajaganić kaže da je u poređenju sa tužilaštvima i pravosuđem Srbije i Hravatske dobra stvar postojanje nezavisnih tijela koja imenuju sudije i tužioce.
On je naveo i da im je način rada sličan, ali smatra da su u BiH možda u prednosti u dijelu da su prvi izvršili reformu pravosuđa.
“Mi smo to radili 2003. godine i uveli tužioca kao nosioca istrage pa imamo više iskustva u radu kada su ta određena polja u pitanju. Kasnimo u dijelu potrebe izmjene Zakona o krivičnom postupku i uvođenja instituta koji postoje u Srbiji i Hrvatskoj za lakše dokazivanje i procesuiranje krivičnih djela organizovanog kriminala”, ocijenio je Kajganić.
POLITIČARI NE ZOVU
Kajganić je naglasio da ga nijedan političar nije nazvao, kao i da se, ukoliko to neko bude pokušao, neće javljati na pozive.
“Mene apsolutno ne interesuje kontakt sa bilo kojom političkom ličnošću ili partijom koja bi se ticala eventualnog uticaja na određene predmete koji su u radu u Tužilaštvu BiH. Interesuju me samo predmeti i postupanje u skladu sa zakonom i donošenje tužilačkih odluka onako kako je zakon predvidio. Sud će na kraju da da svoj stav o svemu onom što mi radimo”, zaključio je Kajganić u intervjuu Srni.
