Biskup banjalučki Franjo Komarica napunio je 75 godina života i 35 godina biskupske službe, što je po crkvenom zakoniku proizvelo obavezu da Svetoj stolici podnese ostavku.
U julu prošle godine kada je obilježavan patron Banjalučke biskupije, sveti Bonaventuru i 35 godina biskupske službe biskupa Komarice, očekivalo se da bude objavljeno ime novoga biskupa.
Međutim, to se nije desilo, jer proces izbora zna da potraje.
Komarica je jedan od najdugovječnijih biskupa katoličke crkve. Na čelu banjalučke Biskupije je od 1985. godine, pune tri i po decenije.
Te godine papa Ivan Pavao Drugi imenovao je Komaricu za pomoćnog biskupa Banjalučke biskupije, kao najmlađeg biskupa u Jugoslaviji i jednog od najmlađih u svijetu.
Za banjalučkog biskupa u punom mandatu Komarica je imenovan 1989. godine.
Od 2002. godine predsjednik je Biskupske konferencije BiH.
Odlazeći biskup Komarica pored svoje profesorske i biskupske obaveze bavi se i pisanjem. Objavio je više stručnih radova iz područja liturgijske nauke, ljudskih prava i crkvene muzike u domaćim i stranim časopisima i zbornicima. Kao biskup objavio je zbirku dokumenata koje je napisao tokom ratnih dešavanja 1991. – 1995. pod naslovom: “U obrani obespravljenih”.
Povodom nominacije za Nobelovu nagradu izdana mu je knjiga pod naslovom “U obrani čovjekova dostojanstva”.
Kako se bira biskup?
1. Potreba za novim biskupom
Biskup se bira kada se to mjesto u nekoj biskupiji isprazni. Biskupi su obavezni predati svoj zahtjev za penzionisanje u dobi od 75 godina, iako on ne stupa na snagu dok ga Papa ne prihvati. Biskupi mogu dati ostavku i prije obavezne dobi penzionisanja, iako samo zbog ozbiljnoga razloga, poput veoma teške bolesti ili neke druge situacije koja ih sprječava u ispunjavanju njihove službe. Mjesto se može isprazniti i onda kada biskupa premjeste iz jedne biskupije u drugu.
2. Faza istraživanja
Kada odlučuje o kandidatima za biskupe, nuncij će htjeti saznati što je više moguće o biskupiji. Nakon savjetovanja s raznim dužnosnicima u biskupiji, trenutni biskup ili biskupijski administrator sastavlja izvještaj. Tokom toga procesa nuncij može stupiti u kontakt s osobama u biskupijskim kancelarijama, određenim svećenicima, kao i prethodnim biskupima biskupije, ili s drugim biskupima u provinciji. Kada nuncij skrati svoj popis kandidata, traži doprinos i po više desetaka ljudi koji poznaju kandidate koji se razmatraju tako što traži da ispune upitnik, i to u najstrožoj tajnosti. Nakon što nuncij pregleda sve podatke, sastavlja izvještaj o tri kandidata – zvan „terna” – u kojemu navodi svoju preferenciju. Sav se taj materijal prosljeđuje vatikanskoj Kongregaciji za biskupe.
3. Kongregacija
Kada predstojnik Kongregacije za biskupe – trenutno kardinal rođen u Kanadi, Marc A. Ouellet PSS – odobri dosje što ga je predao nuncij, proces ide dalje, kako bi se izabrao biskup za dani položaj. Predstojnik bira člana svojega osoblja koji će sastaviti sažetak podataka predanih nunciju, a koji se zatim predaje cijeloj Kongregaciji, koju čine biskupi i kardinali iz cijeloga svijeta.
4. Terna
Članovi Kongregacije raspravljaju o kandidatima i glasaju. Mogu podržatii nuncijevu preporuku, staviti drugoga svećenika na vrh „terne”, ili zatražiti da se sastavi druga.
5. Papa bira
Proces se konačno približava kraju onda kada se predstojnik Kongregacije za biskupe privatno sastane s Papom. Tokom toga sastanka on predstavlja „ternu”, izloženu određenim redoslijedom, s odabirom Kongregacije na vrhu. U ovoj završnoj fazi Papa može učiniti jednu od četiri stvari: može se složiti s prijedlogom Kongregacije, izabrati nekoga drugoga kandidata s popisa, zatražiti da se sastavi nova „terna”, ili, što je još neuobičajenije, može izabrati svojega kandidata.
6. Nominovani kandidat
Unutar nekoliko dana Papa svoju odluku podastire Kongregaciji. Kada je nuncij informisan, nominovanog kandidata kontaktira nuncij i daje mu mogućnost da prihvati imenovanje. Nominovani kandidati mogu odbiti biskupsku službu, ali to je rijetko, i mora postojati veoma dobar razlog.
Kada je odgovor potvrdan, nuncij se dogovara sa Svetom Stolicom oko datuma objave imenovanja. Postoji obično razdoblje od dvije do četiri sedmice prije javne objave. Tokom toga razdoblja, novoizabranome biskupu nije dopušteno razgovarati o svojem imenovanju.
Čitav proces nominovanja i imenovanja biskupa obično traje između šest mjeseci i godine dana od datuma kada je biskupska stolica ostala prazna zbog iznenadne ostavke, smrti ili premještaja biskupa, ili kada je zatražen pomoćni biskup. U slučaju da je biskup dostignuo dob penzionisanja, proces odabira često će se dogoditi prije nego što se prihvati penzionisanje biskupa na odlasku. Prema crkvenome zakonu, novoizabrani biskupi moraju biti zaređeni unutar tri mjeseca od svoje nominacije.
„Biskupsko predstavljanje”
Inače se organizuje svake jeseni, a organizuje ga vatikanska Kongregacija za biskupe. Novozaređeni biskupi iz cijeloga svijeta okupljaju se u Rimu kako bi ih se predstavilo službenicima ureda Rimske kurije, s kojima će najviše komunicirati. To takođe pomaže pri stvaranju osjećaja univerzalne kolegijalnosti između biskupa.
Kada će banjalučka biskupija dobiti novoga biskupa još nije poznato
Na pitanje da li zna ko će biti njegov nasljednik na tronu Banjalučke biskupije, jer je Komarica još prošle godine papi uputio molbu za penzionisanje, elokventni biskup je kao iz topa odgovorio: ne znamo ime, ali nešto pouzdano znamo.
– Za sada pouzdano znamo, a to je i u skladu sa pravilima Crkve, da će novi biskup biti osoba muškog roda – rekao je Komarica i izazvao smijeh među novinarima okupljenim na pres konferenciji u Ordinarijatu Banjalučke biskupije.
Biskup Komarica je dodao da se postupak za imenovanje njegovog nasljednika privodi kraju, ali da on ne može da zna i “ne treba da zna” ko će biti novi banjalučki biskup.
– Nadam se da će to biti čovjek, koji može uraditi ono što se od njega očekuje. Ali jedno je sigurno: mene ćete još dugo viđati – rekao je Komarica.
