Po principu “Gdje ti puno obećavaju, malu torbu ponesi”, u BiH se već godinama priča o uvođenju ličnog bankrota, a čini se da nikad nismo bili dalje od tog mehanizma, potrebnog brojnim građanima koji su u finansijskoj dubiozi.
Apel za donošenje zakona o ličnom bankrotu, bude li inicijativa “napredovala” ovim tempom, mogao bi u BiH dočekati i punoljetstvo, za razliku od drugih država, gdje se već uveliko primjenjuje.
U zemljama gdje je takva mogućnost otvorena pokazala se i efikasnom i korisnom, a praksa je takva da onaj ko želi da objavi lični bankrot mora da ispuni određene uslove, te dobija “staratelja”, koji raspolaže novcem dužnika dok se on finansijski ne oporavi.
Istovremeno, naša stručna javnost smatra da bi domaće institucije trebalo da rade na uvođenju ličnog bankrota i u BiH, ali se, kako ocjenjuju, pomaci u tom smjeru ni ne naziru.
“Apsolutno sam za uvođenje ličnog bankrota. To može olakšati ljudima život. Taj mehanizam nije obavezan, ali jeste opcija koju građani mogu da primijene”, rekao je ekonomista Slaviša Raković.
Ali, sudeći prema njegovim riječima, naše institucije nisu pokazale zainteresovanost da se ovaj mehanizam počne primjenjivati.
“Kod nas nema razumijevanja za mnogo toga, pa ni za to. Ne vidim da se u političkom svijetu o tome uopšte priča”, pojasnio je Raković u izjavi za “Nezavisne novine”.
Borci za zaštitu potrošača kažu da su lični bankrot uvele brojne zemlje u Evropi, ali i neke u regionu, poput Hrvatske i Slovenije.
“To je zakon koji omogućava građanima izbor. U ovom trenutku građani BiH su definitivno prezaduženi. Mi imamo situaciju da je sada građanin u prosjeku zadužen oko 3.500 KM. Ovaj zakon bi omogućio građanima da imaju mogućnost izbora, odnosno da, ukoliko smatraju da sami ne mogu iznijeti dugove koji su nastali, proglase lični bankrot i država im dodijeli osobu koja će se pobrinuti za njihove finansije, kako bi lakše otplatili taj dug”, kaže Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača srednje Bosne Travnik.
Ocjenjuje da je ova mogućnost potrebna građanima, te podsjeća da se o tome već godinama priča.
“Bar nekih 10-15 godina o tome se priča, ali zakon nije usvojen. Svakih par godina se vraća ta priča. Kad će biti usvojeno, ne znam. Ali moje mišljenje je da bi građani imali koristi od toga”, napominje Arnautović.
Institut pokretanja ličnog bankrota, kao mogućnost za one koji ne vide drugog izlaza iz finansijskih teškoća, zakonski je u Sloveniji uveden još krajem 2008. godine, a u prvoj godini primjene zatražilo ga je 98 ljudi, ali je u godinama koje su uslijedile bilježen veliki porast.
Od početka 2019. godine, kada je u Hrvatskoj uveden institut jednostavnog stečaja potrošača (lični bankrot), Finansijska agencija (Fina) sudovima je podnijela prijedlog za pokretanje takvog stečaja nad ukupno 189.191 građaninom.
