Profesor Fakuleteta političkih nauka u Zagrebu i gostujući profesor FPN u Beogradu, Dejan Jović očenjuje da je smanjenje broja Srba na popisu u Hrvatskoj očekivano, ali da ta činjenica neće uticati na promjenu drževne poltike u korist položaja srpske manjine, već naprotiv, da će tim rezultatom biti posebno zadovoljni radikalno desni elementi.
“Većinu u Hrvatskoj ne zabrinjava što se smanjio broj Srba, vidjeli smo da neke zabrinjava što se smanjuje broj katolika. To smanjenje Srba sa jedne strane je očekivano, ali neće uzrokovati značajnu promjenu politike, upravo obrnuto. U ključnim mestima kao što je Vukovar vidimo zadovoljstvo zbog te činjenice, dodatno i zato što je tu postojala obaveza da se istaknu ćirilične table zbog Srba koji su činili trećinu stanovništva”, rekao je Jović za Tanjug.
On podsjeća da u Istri postoji dvojezičnost za italijansku nacionalnu manjinu, mada Italijana nema ni blizu koliko Srba u Hrvatskoj, ali kako kaže, to je stvar dobre volje koje nema u Vukovaru, gdje su rezultatima popisa prilično zadovoljni radikalno desni elementi.
Postoji više razloga, navodi Jović, za smanjenje broja Srba kojih je po rezultatima popisa u Hrvatskoj sada 123.000 odnosno 3,12 odsto, dok ih je na prošlom popisu bilo lo 186.000 odnosno nešto više od četiri odsto.
Taj pad je dramatican ako pogledamo 1991. kada ih je bilo 586.000, rekao je on i dodao da ipak treba znati i činjenicu da u Hrvatskoj opada ukupan broj stanovnika.
“Prije 11 godina prosječna starost Srba i Srpkinja bila je 51 godina, a Hrvata i Hrvatica 41. Evidentno je da je jedan broj starijih umro, jedan dio se odselio zbog liječenja, života sa porodicom …”, rekao je on i podsjetio da se nije dogodio ni značajan povratak iz izbjeglištva “za što je odgovorna i država koja to nije htjela ali i oni koji su odlučili da se ne vrate”.
Prema njegovim riječima, pad broja stanovnika posebno je evidentan u Slavniji koja je najsiromašnija, gdje su neki gradovi ostali i bez 50 i višse odsto stanovništva.
Jedan od razloga za smanjenje broja Srba, kako kaže, leži i u asimilaciji, posebno u slučaju mješovitih brakova, ali i to što se nastavlja slavljenje rezultata Domovinskog rata.
Stvoren je mit u školama i javnom diskursu – Srbi se označavaju kao agresori što ih ne ohrabruje, rekao je Jović prema čijim riječima su u Hrvatskoj kada je ušla u EU napušteni zaštiti mehanizmi i standardi zaštite manjina, posebno od 2012. do 2016, a nakon čega su se vratili.
Neprijateljski stav prema Srbima posebno se vidjelo u Vukovaru u reakciji na table sa ćirilicom, u rastućem govoru mržnje, u pojavljivanju ekstermističkih grupa koje obnavljaju simbole NDH zbog antisrpskog karatketra, rekao je Jović i dodao da te grupe nisu imale želju da obnove NDH, ali jesu da uplaše svakoga ko je Srbin da ga usmjere ili da ode ili da se ne izjašnjava kao Srbin.
