Izvještaj bivšeg italijanskog premijera i šefa evropske banke Marija Draghija o evropskoj ekonomiji upalilo je alarm za Evropsku uniju, piše u analizi Politico.
Evropa mora uložiti dvostruko više nego što je uložila u obnovu nakon Drugog svjetskog rata, treba dopustiti većem broju tehnoloških i telekomunikacijskih kompanija ulaz na tržište i njihovo spajanje te treba poduzeti drastične mjere u pogledu potrošnje na obranu, rekao je Mario Draghi.
Ekonomski pad EU
U izvješću o tome kako zaustaviti ekonomski pad kontinenta, bivši predsjednik Europske središnje banke (ECB) rekao je da Europa treba uložiti dodatnih 800 milijardi eura godišnje kako bi se izvukla iz niske produktivnosti i slabog rasta, čime zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom u međunarodnom poretku. Nazvao je to “egzistencijalnim izazovom”.
Dok se EU priprema za sljedećih pet godina pod novoustrojenom Europskom komisijom, Draghijevo izvješće od 400 stranica trebalo bi biti vodilja za rad ponovno izabranoj predsjednici EK-a Ursuli von der Leyen. Mnoge od njegovih preporuka trebat će prihvatiti svih 27 vlada EU, što se ne čini realnim.
Problem dodatno pogoršavaju poteškoće u dvije najveće zemlje EU. Njemačko gospodarstvo u silaznoj je putanji, a Francuska se nalazi usred političkih podjela te je opterećena visokim javnim dugom.
“Bićemo prisiljeni birati”
Draghi, koji je od 2011. do 2019. bio predsjednik Europske središnje banke (ECB), rekao je da nema druge opcije nego inzistirati na drastičnim reformama.
“Trebali bismo napustiti iluziju da samo odugovlačenje može sačuvati konsenzus”, rekao je Draghi. “Došli smo do točke gdje ćemo, bez djelovanja, morati ugroziti ili društveno blagostanje ili naš okoliš ili slobodu.”
U središtu Draghijeva izvješća je zahtjev za golemim privatnim i javnim ulaganjima, kakva u Europi nisu viđena od 1960-ih i 1970-ih. To bi značilo potrošnju od dodatnih 800 milijardi eura godišnje.
Povećanje ulaganja bilo bi “bez presedana”, rekao je. “Ako Europa ne može postati produktivnija, bit ćemo prisiljeni birati. Nećemo moći odjednom postati lider u novim tehnologijama, predvodnici klimatske odgovornosti i neovisni igrač na svjetskoj pozornici. Nećemo biti u stanju financirati naš društveni model, morat ćemo smanjiti neke, ako ne i sve naše ambicije”, kazao je.
Reforma budžeta EU
Draghi se zalaže za izdavanje novog zajedničkog duga EU za financiranje svojih industrijskih i obrambenih potreba, čemu se protivi nekoliko vlada, a što ga je već dovelo u sukob s Von der Leyen. Priznao je da je tema “vrlo osjetljiva”.
No čini se da postoji sve veća suglasnost o potrebi reforme proračuna EU od 1.2 bilijuna eura, preusmjeravanjem sredstava iz siromašnijih regija Europe prema industrijskim politikama, politikama digitalizacije i inovacijama. Time bi se Draghi uskladio s planovima koje Komisija već iznosi i na koje u Berlinu gledaju blagonaklono.
Izvješće sadrži mnoge preporuke specifične za razne sektore. Posebno je istaknuo zaostatak EU u modernim tehnologijama te je predložio spajanje velikih kompanija te njihov lakši ulazak na europsko tržište. Draghi je primijetio da cilj Europe da svede svoje emisije stakleničkih plinova na nulu do sredine stoljeća nudi bloku priliku za izgradnju i izvoz čistih tehnologija diljem svijeta.
Nove tehnologije
Umjetnu inteligenciju vidi kao priliku za Europu “da ispravi svoje nedostatke u inovacijama i produktivnosti te da obnovi svoj proizvodni potencijal”. Pozvao je da se umjetna inteligencija integrira “u naše postojeće industrije kako bi one mogle ostati na čelu”.
EU neće moći osigurati dovoljno bakra, litija i drugih sirovina ako ne bude išla smjerom Kine u strategiji pronalaženja tih važnih metala potrebnih za digitalnu i energetsku tranziciju, kaže Draghi. “Europa treba koordiniranu strategiju koja pokriva cijeli lanac vrijednosti, od sirovina do finalnih proizvoda”, kazao je Draghi.
Europski farmaceutski sektor zaostaje u odnosu na SAD zbog malih ulaganja i nejednakih propisa, rekao je Draghi. Američki privatni sektor troši 0.45 posto BDP-a na farmaceutska istraživanja u usporedbi s 0.11 posto u EU. SAD je također puno brži u dobivanju odobrenja za nove lijekove, s prosječnim vremenom odobrenja od 334 dana u usporedbi s 430 dana u Europi.
Draghi također traži da se Europa posveti i “novim inovacijama svjetske klase”, poput istraživanja u genetici i medicini, prenosi index.hr.
