Predsjednik SNSD, Milorad Dodik, najavio je donošenje zakona o izborima u Republici Srpskoj koje bi provodila Republička izborna komisija, a ne „uzurpatorska“ CIK BiH.
Tragom ove ideje, istraživali smo koliko je to realno, šta piše u sadašnjim izbornim zakonima i kako bi hipotetički izgledalo kada bi CIK provodila jedne izbore, a RIK druge.
Da li će ovo biti još jedna od neuspješnih priča, slična onoj o vraćanju nadležnosti Srpskoj?
Šta piše u zakonu
U Izbornom zakonu RS, koji je posljednji put mijenjan u martu 2020. godine, piše da se ovim zakonom uređuje izbor predsjednika i potpredsednika Republike Srpske, poslanika Narodne skupštine Republike Srpske i delegata Vijeća naroda, odbornika gradske skupštine, odbornika skupštine opštine, gradonačelnika grada, načelnika opštine, članova savjeta mesne zajednice, imenovanje organa za sprovođenje izbora i finansiranje izbora i izborne kampanje.
Dakle, formalni zakonski uslov već postoji. Međutim, u Republičkoj izbornoj komisiji smo saznali da se nikada nije postupilo po ovom članu zakona, odnosno prije donošenja Izbornog zakona BiH radilo se pod patronatom Privremene izborne komisije za cijelu BiH, koju je kontrolisao OEBS.
Istovremeno, u članu 1.1. Izbornog zakona BiH se navodi da se ovim zakonom uređuje izbor članova i delegata Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te samo utvrđuju principi koji važe za izbore na svim nivoima vlasti u BiH. Naizgled, ovaj član ide na ruku Republici Srpskoj, ali ne i ostali njegovi članovi.
– Dobro pročitajte član 1. izbornog zakona BIH! Obratite pažnju za šta je CIK nadležan u RS! Oni koji se razumiju imalo u pravo znaju šta to znači, ja ovaj put neću objašnjavati, ostaviću to za neko drugo vrijeme – napisao je na Tviteru Milan Tegeltija, savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH.
U praksi, podijeljenu nadležnost CIK i RIK u Srpskoj smo već vidjeli. Primjera radi, RIK nadzire postupak opoziva načelnika opština i gradova u RS, dok se oni biraju prema Izbornom zakonu BiH i pod „kapom“ CIK.
Ideja bez podrške
Međutim, ako bi zaživjelo ono što traži Dodik, to znači da bi RIK bila zadužena za provođenje kompletnog izbornog procesa u RS, a vjerovatno bi novim zakonom dobila i još neka ovlaštenja.
Bivši predsjednik CIK BiH, Branko Petrić, tvrdi da je on taj koji je ovu ideju zagovarao više od deset godina, kao predsjednik Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH. Međutim, tvrdi Petrić, nije dobio podršku ni od jedne strukture iz RS koja je bila u vlasti u Sarajevu, a neki od njih su ga, kako priča, samo „tapšali po leđima“.
S druge strane, od bošnjačkih političara, u liku i djelu Šefika Džaferovića, uvijek je dobijao jasan odgovor da oni to nikada neće prihvatiti, jer je navodno „protiv države BiH“.
A Petrić tvrdi da nije i poziva se na Ustav BiH u kome piše da su nadležnosti BiH samo one koje su u njemu navedene, plus one o kojima se eventualno dogovore entiteti.
Petrić tvrdi da je potrebno podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti odredbi Izbornog zakona BiH koje regulišu izbor institucija Republike Srpske. I koje su u suprotnosti sa članom 1.1. istog zakona, te sa Ustavom BiH.
– U redu je da taj zakon uređuje samo principe koji su preko međunarodnih konvencija prihvaćenih u Ustavu BiH. To su, primjera radi, jedan čovjek – jedan glas, zastupljenost muškaraca i žena na listama, tajnost glasanja… Tih principa nema mnogo. Međutim, treba zatražiti ocjenu ustavnosti ostalih članova Izbornog zakona BiH. Dok sam bio u CIK nisam dao da se zloupotrebljava i svi su uljuljkano spavali. A sada, kada je došlo to što je došlo i kada hoće da zloupotrijebe moć koju CIK ima, jer su tamo postavljeni ljudi da kao protočni bojler provedu odluke koje su na drugim mjestima donesene, sada su se digli svi i hoće da vrate nadležnost. E, pa, prvo je trebalo odredbe Izbornog zakona BiH proglasiti neustavnim – kaže Petrić za Srpskainfo.
“CIK sve radi”
On podsjeća da Federacija nikada nije htjela da donese svoj izborni zakon, a izbornu komisiju, koja nikada nije zaživjela, formirala je prije 15 godina.
– Postoje u Izbornom zakonu BiH i kantonalne izborne komisije. Znači, za kantonalne i lokalne izbore bi trebalo da provode kantonalne komisije, tako je u Rusiji, u Austriji, Njemačkoj, tako je u svim saveznim državama… Sada je to postalo aktuelno, međutim to je sada kasno – tvrdi Petrić.
Podsjećamo, nakon što je Parlamentarna skupština BiH 2001. usvojila Izborni zakon Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 28. septembra 2001. godine, prestala je sa radom Privremena izborna komisija (PIK), a utemeljena je Izborna komisija BiH, koja je u Centralnu izbornu komisiju preimenovana 2006.
Predsjednik Republičke izborne komisije RS, Oliver Blagojević, kaže da se zagovornici vraćanja izbornih nadležnosti Srpskoj pozivaju na već pomenuti član 1.1. Izbornog zakona BiH, ali da zanemaruju ostale članove tog zakona koji nisu u saglasnosti s njim.
– Tako CIK sve radi: raspisuje izbore, dodjeljuje i uzima mandate, potvrđuje rezultate… – kaže Blagojević.
Prema njegovim riječima, RIK radi od 2009. godine, kada su izabrani članovi. Do sada su radili samo tri stvari – poslove nadzora postupka opoziva načelnika od 2013. godine, izbor članova savjeta mjesnih zajednica od 2013. i od 2012. raspodjelu novčanih sredstava za predizbornu kampanju.
Odbrambeni mehanizam
Na najave da bi Srpska izborni proces mogla da uzme u svoje ruke, kaže da je to političko pitanje.
– Naravno da nadležni organi RS mogu ići u tu priču. To je sada po meni politička odluka zakonodavnih i izvršnih organa. Mi je samo izvršavamo ako nam se da u nadležnost kao takva. Davno sam rekao da bismo mi trebali mijenjati Izborni zakon RS. Ne u kontekstu posljednjih dešavanja, nego zbog činjenice da je zakon nedorečen, konfuzan. U 20-30 članova on se poziva na Izborni zakon BiH. Ili imamo zakon, ili nemamo. Pa na kraju i da se prepišu odredbe Izbornog zakona BiH, samo se nemojte pozivati na njegove odredbe – dodaje Blagojević.
Reakcije političara i stranaka iz Srpske vidi kao neku vrstu odbrambenog mehanizma na „samovolju članova CIK“ sa izuzetkom Vlade Rogića, koji je jedini glasao protiv spornih naredbi.
– Ovo što je uradila CIK je flagrantno kršenje Izbornog zakona BiH. Otud i reakcije političara i partija. Imamo situaciju da su izmislili kontrolno brojanje. Ukoliko oni to sve prebroje za nivo predsjednika i utvrde rezultate, jer ih još nisu utvrdili, a potom objave preliminarne rezultate, opet političke stranke, posmatrači, građani mogu da podnose prigovore i da traže otvaranje vreća. Pa se postavlja pitanje kako će CIK na to odgovoriti, a sama je brojala glasove. Hoće li opet brojati ili će odbaciti prigovore. Ušli su u konfuziju – zaključuje Blagojević.
