Početna Najnovije Novosti Društvo

Izbori u SAD: Republikanci prijete da uzmu većinu demokratama

U Sjedinjenim Američkim Državama uveliko traje prijevremeno glasanje za izbore koji se održavaju 8. novembra na polovini predsjedničkog mandata Džozefa Bajdena.

U borbi za prevlast na Kapitolu dvije stranke vode kampanje usredsređene na potpuno različita pitanja – za republikance glavno pitanje je visoka inflacija, a za demokrate abortus, naročito poslije odluke Ustavnog suda da ukine ustavno pravo na prekid trudnoće i kako smatraju, radikalizacija Republikanske stranke.

CNN je objavio da je do četvrtka uveče u 44 američke savezne države glasalo 13,8 miliona glasača, pokazali su zvanični podaci, ali i podaci kuća za istraživanje javnog mnjenja.

Amerikanci biraju novi sastav cjelokupnog Predstavničkog doma Kongresa, odnosno 435 kongresmena, kao i 35 od 100 predstavnika u Senatu.

Prema aktuelnom sazivu Kongresa izabranom 3. novembra 2020. godine, kojem traje mandat do 8. novembra kada je zakazan glavni izborni dan, demokrate imaju 222 poslanika u Predstavničkom domu, a republikanci 213. Za većinu je potrebno 218 poslanika.

U Senatu taj odnos je 50:50, ali zbog glasa potpredsednice SAD Kamale Haris, demokrate imaju većinu (51:50).

Do četvrtka uveče Florida je najviše glasala (1,9 miliona glasova), a više od milion glasanja zabilježeno je u Teksasu, Kaliforniji i Džordžiji.

Predsjednik Bajden iskoristio je pravo glasa u svojoj državi Delaver u subotu, pošto je u toj državi glasanje počelo u petak.

U subotu se, povodom izbora, oglasila i potpredsjednica SAD Kamala Haris.

“Deset dana je ostalo do glavnog izbornog dana. To je deset dana da se napravi razlika. Deset dana da ljudi budu sigurni da imaju plan za izbore. Učinite sve da ovih deset dana budu važni”, navela je Haris na Tviteru.

Ankete, ali i kvote kladionice, pokazuju da bi demokrate lako mogle da izgube kontrolu nad oba doma Kongresa, a nezadovoljstvo birača zbog visoke inflacije kvari zamah kojem su se demokrate nadale u oštroj borbi sa republikancima oko prava na abortus.

Kako piše “Glas Amerike”, očekivanja demokrata da će brz oporavak ekonomije poslije pandemije poboljšati njihove šanse na izborima – nisu se ostvarila.

Iako je nezaposlenost drastično opala, inflacija je i dalje visoka, što je povećalo troškove hrane i energenata.

Anketa Rojtersa i Ipsosa pokazala je da je ekonomija i dalje pitanje broj jedan za glasače, mnogo ispred pitanja kriminala, imigracije, abortusa, zaštite životne sredine.

Demokrate smatraju da će nedavno usvojeni zakon o klimatskim promjenama i zdravstvenom osiguranju pomoći da se smanji inflacija time što će, između ostalog, lijekovi na recept biti jeftiniji.

Bijela kuća je, takođe, saopštila da je spremna da otpiše dio studentskih kredita, a demokrate se nadaju da će zato dobiti glasove i mlađe populacije.

Po običaju, veću izlaznost na prijevremenom glasanju trenutno imaju demokrate, dok su republikanci, uključujući i bivšeg predsjednika Donalda Trampa, apelovali na svoje glasače da glasaju na izbornom mjestu, na glavni dan izbora, navodeći kao razlog sumnju u regularnost.

Više od 122 miliona ljudi je glasalo 2018. godine na parlamentarnim izborima, što je najveća izlaznost još od 1978. godine, ali sadašnja izlaznost pokazuje da bi možda ta brojka mogla da bude premašena.

Prijevremeno glasanje u Americi može da se obavi između četiri i 50 dana pre glavnog izbornog dana.

Prijava za prijevremeno glasanje je moguća u svim državama, zavisno od zakona, a pravo glasa imaju svi stariji od 18 godina, izuzetak su samo osuđenici, ali i oni mogu da glasaju u određenom broju država.

“U suštini, svake dve godine, bez obzira da li se održavaju i predsjednički izbori, biraju se svi članovi Predstavničkog doma i trećina Senata. Bira se i veliki broj guvernera, državnih i lokalnih zvaničnika. Ali, najednostavnije rečeno, riječ je o izborima širom zemlje na kojima predsjednik nije na glasačkom listiću”, objasnila je za “Glas Amerike”, ekspert za američku izbornu politiku pri Institutu Brukings, Ilejn Kejmark.

Kejmark smatra da su ovi izbori, osim odluke o tome ko će imati većinu u Kongresu naredne dvije godine, važni i kao pokazatelj budućih trendova.

“Izbori na sredini predsjedničkog mandata su kao predviđanje budućnosti. Šta će se dogoditi na narednim predsjedničkim izborima, koji će biti održani za samo dvije godine i šta se mijenja u zemlji? Kome raste prednost, a kome pada? Gdje je Tramp u odnosu na Republikansku stranku? I kako će proći Bajden ako odluči da se ponovo kandiduje”, dodala je Kejmark.

Ona, ipak, ne vjeruje da će, ako republikanci osvoje većinu u Kongresu, biti dovedena u pitanje pomoć Ukrajini i naglašava da je podrška Kijevu u SAD i dalje velika.

Prethodnih decenija stranka predsjednika gubila je mjesta u Kongresu na izborima na polovini mandata – u prosjeku 26 u Predstavničkom domu i četiri u Senatu, podsjeća Kejmark.

Na prethodnim izborima 2020. godine približno 240 miliona ljudi je imalo pravo glasa na opštim izborima, ali je oko 158 miliona (66,1 odsto) predalo glasačke listiće.

Podijeli