Iako se posljednjih dana sve više govori da izbora u BiH iduće godine neće biti ako se ne promijeni Izborni zakon, gotovo je sigurno da će oni biti održani, s tim da nije isključena mogućnost njihovog bojkota od strane pojedinih političkih partija.
Dragan Čović, lider HDZ-a, nakon nekoliko sastanaka u Briselu izjavio je da bi BiH, ne bude li dogovora o izmjeni Izbornog zakona do kraja ove godine, mogla upasti u daleko veću krizu jer ne bi bilo uslova za sprovođenje izbora.
“Ako nema dogovora, izbora vjerovatno neće biti, iako neki misle da se mogu organizovati. Ja na to kažem da će biti kao u Mostaru, gdje nismo imali izbore 12 godina jer nisu postojali uslovi za to”, rekao je Čović, koji je samo dan kasnije rekao da vjeruje da se uz malo napora i dobre volje može doći do dogovora.
On je rekao da je Izborni zakon BiH simbolična, ali vrlo bitna stvar u odnosima Hrvata i Bošnjaka, koja se mora završiti već iduće sedmice, kada se očekuje nova posjeta Metjua Palmera, američkog izaslanika za izbornu reformu, i Angeline Ajhorst, direktorice pri Evropskoj službi za vanjske poslove.
“Vjerujem da je uz malo napora i dobre volje moguće postići dogovor, stvoriti ambijent da se iduće godine normalno organizuju izbori, a očuva BiH na euroatlantskom putu. Mnogo toga će biti jasnije krajem iduće sedmice, kada će razgovori u ovoj fazi biti definitivno završeni. Ako budemo uspješni, onda je za očekivati da već u prvom ili drugom mjesecu naredne godine ta rješenja usvojimo u parlamentarnoj proceduri”, rekao je Čović.
Bakir Izetbegović, lider SDA, smatra da su Hrvati frustrirani jer ne mogu izabrati jednog člana Predsjedništva BiH, ali da su spremni tu da pomognu.
“S druge strane, tražimo da se zaustavi ono što se radi u odnosu na parlamentarnu većinu u FBiH. Ovaj diktat koji rade HNS i HDZ, guranje prsta u oko, to mora prestati”, rekao je Izetbegović.
I Milorad Dodik, lider SNSD-a, dan ranije, odnosno u ponedjeljak, rekao je da postoji mogućnost da vladajuće partije u Republici Srpskoj bojkotuju izbore ukoliko se u njih budu miješali stranci, što su opozicione partije odbile kao mogućnost.
I danas su u Parlamentarnoj skupštini BiH izbori naredne godine bili tema sastanka predstavnika Naše stranke, SDP-a, Naroda i pravde, SDS-a, PDP-a i DNS-a. Na tom sastanku naglašeno je da je održavanje izbora 2022. godine neupitno te da će ove partije insistirati na transparentnim i poštenim izborima.
Nakon ovog sastanka saopšteno je da pozivaju sve relevantne domaće i međunarodne institucije da se obezbijedi tehnološka podrška održavanju izbora koja će spriječiti izborne krađe te da prijetnje vladajućih stranaka SNSD-a i HDZ-a o neodržavanju izbora nisu prihvatljive.
Kao i političari, i analitičari nisu načisto kada je riječ o održavanju izbora, ali i mogućnosti dogovora o izmjenama Izbornog zakona BiH.
Analitičar Vojislav Savić smatra da je nezahvalno govoriti o konkretnim prognozama kada je riječ o Izbornom zakonu, naročito kada je riječ o BiH, ali da treba pratiti kako se razvija situacija u dijalogu između bošnjačkih i hrvatskih partija u FBiH.
“Zasad nema nikakvih naznaka da je dogovor na vidiku, izjave koje zvaničnici daju su uglavnom šture i bez konkretnih informacija. Najveću žabu u tom slučaju mora da proguta SDA, jer je Hrvatska očigledno izlobirala da se pitanje Izbornog zakona i legitimnog predstavljanja Hrvata u FBiH konačno riješi”, rekao je Savić.
Što se tiče izbora, Savić smatra da ih u Mostaru nije bilo 12 godina, tako da je sve moguće ako se ne ispune uslovi, te da je siguran da ukoliko bude nekih nametanja da će ih srpska strana odbiti.
“Unutrašnji koncenzus je neophodan uslov za funkcionisanje političkog sistema BiH u budućnosti, jer nacionalni i entitetski veto sigurno neće stajati u ladici ako bude suprotno od toga”, zaključio je Savić.
Tanja Topić, politička analitičarka, kaže da isključuje mogućnost da u BiH ne bude izbora jer tolika degradacija demokratskih institucija neće biti tolerisana niti je BiH u stanju da sebi dopusti tu vrstu luksuza.
“Poigravanje s građanima i njihovim pravima negdje pak mora dosegnuti crvenu liniju, pitanje je samo koliko su partijske poglavice svesne da je strpljenje glavnih međunarodnih aktera pri kraju”, rekla je Topićeva, dodajući da smatra da do izmjena Izbornog zakona BiH neće doći kompromisom partija već laganim, a možda i jačim zavrtanjem ruku međunarodne zajednice, jer BiH sebi ne može dopustiti da izgubi narednu deceniju.
