Iako još nisu prebrojani svi glasovi, već je evidentno da i za ove izbore imamo više stotina hiljada nevažećih glasačkih listića, što analitičari tumače kao posljedicu nekoliko faktora.
Indikativno je da su se u ovoj gomili našli i listići čije je ispunjavanje bilo više nego jednostavno, ali su i njih glasači, iz ovog ili onog razloga, poništili ili nisu popunili, a i to je, prema riječima analitičara, poruka političkim strankama.
Recimo, u trci za predsjednika Srpske od obrađenih 81,91 odsto biračkih mjesta bilo je 5,64 odsto nevažećih listića, odnosno njih 29.756, iako je ove listiće bilo jednostavno ispuniti stavljanjem znaka X ispred imena samo jednog kandidata.
Za poziciju člana Predsjedništva na obrađenih 86,38 odsto biračkih mjesta zabilježeno je 6,66 odsto nevažećih listića, odnosno ukupno 95.076.
Tačno 99.247 nevažećih listića, odnosno 8,70 odsto, bilo je za poziciju poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH na 70,42 odsto obrađenih biračkih mjesta.
Kada se tome dodaju i podaci za parlament FBiH, Narodnu skupštinu RS te skupštine kantona FBiH, koji nisu objavljeni do zaključenja ovog broja “Nezavisnih”, cifra bi mogla biti mnogo, mnogo veća.
Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije BiH, ističe da imamo pojavu takozvanih bijelih glasačkih listića, gdje ih ostave nepopunjene i takvih je veliki broj.
“To je jako opasno zato što se takav glasački listić može zloupotrijebiti od strane nesavjesnih članova biračkog odbora, koji mogu na takve listiće staviti križić gdje oni žele“, naveo je Šehić.
Moguće je, kako ocjenjuje, da ima i nekih glasača koji se ne snalaze pri popunjavanju listića, ali to je, kako kaže, manjina.
“Ipak se to nauči, imate obuke koje se rade, propagandni materijal itd. Recimo, za članove Predsjedništva ili predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske imamo mnogo nevažećih listića, iako ih je lako popuniti”, naglasio je Šehić.
S druge strane, kako je naveo, sigurno vlada nezadovoljstvo, što pokazuje i izlaznost koja je na minulim izborima bila manja nego ranijih godina.
“Razloga je više. Imate građane koji nemaju političkog favorita i ne vjeruju nijednoj stranci. Imate glasače koji ne vjeruju u integritet glasačkog procesa”, naglasio je Šehić u izjavi za “Nezavisne novine”.
Politička analitičarka Tanja Topić ističe da definitivno imamo dio ljudi koji izlaze na izbore da bi “obavili svoju građansku dužnost”, ali smatraju da niko od kandidata nije dostojan njihovog glasa.
“Oni crtaju razne figurice, sličice ili jednostavno ubace prazne glasačke listiće. Međutim, mislim da bi svaki nevažeći listić trebalo analizirati, a pogotovo kada je tijesan rezultat, kada je neznatna razlika, kao u ovom slučaju Milorad Dodik – Jelena Trivić, gdje je razlika oko 30.000 glasova, koliko je otprilike i nevažećih glasačkih listića”, navela je Topićeva za “Nezavisne novine”.
I pojedinim političarima je sumnjivo to što je mnogo nevažećih listića. Branislav Borenović, predsjednik PDP-a, tvrdi da je sumnjivo da se u trci za predsjednika Republike pojavilo mnogo nevažećih listića.
“Na bazi onoga što je objavljeno jutros imamo 30.000 nevažećih listića. To je na 80 odsto prebrojanih glasova, što znači da će toga biti još”, naveo je juče Borenović.
