Početna Najnovije Novosti Društvo

I pored apela privrede, politika koči “Otvoreni Balkan”

Iako privreda i poslovna zajednica već mjesecima apeluju na vlasti da se pridruži inicijativi “Otvoreni Balkan”, u ovom trenutku Bosna i Hercegovina daleko je od takve odluke i pored činjenice da dosadašnje aktivnosti Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije daju rezultate i olakšavaju poslovanje.

I danas, u Beogradu će biti održan samit u okviru inicijative “Otvoreni Balkan”, gdje će lideri Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije potpisati sporazum u oblasti prehrambene industrije koji se odnosi na garancije da će ove tri države imati prioritet u međusobnoj razmjeni osnovnih životnih namirnica kako bi stanovništvo u tim zemljama imalo dovoljno hrane u kriznim situacijama.

Sporazum koji će potpisati Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, Edi Rama, premijer Albanije, i Dmitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, definisaće i mehanizme sprečavanja reeksporta hrane na treća tržišta.

Zdravko Marinković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, koji se nalazi u Beogradu, kaže da je i sajam vina, koji je posjetio u okviru “Otvorenog Balkana”, pokazao da su Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija napravile pomak te da se radi o čisto ekonomskom i privrednom povezivanju.

“Nadam se da će i kod nas sazreti uslovi da se na taj način gledaju ove inicijative i da ćemo biti u prilici da se pridružimo ovoj inicijativi. Ne vidim nikakvu štetu, svako druženje može donijeti koristi i ako se privrede uvezuju, dolazi do boljitka svima. Štete ne može biti, može biti samo koristi”, naglasio je Marinković.

Osim Vučića, Rame i Kovačevskog, samitu će prisustvovati i Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Peter Sijarto, ministar spoljnih poslova Mađarske, te Mevlut Čavušoglu, ministar spoljnih poslova Turske.

Kada je riječ o BiH i eventualnom pristupanju inicijativi “Otvoreni Balkan”, nedavno je i Predsjedništvo BiH razmatralo to pitanje, međutim Šefik Džaferović i Željko Komšić, članovi Predsjedništva BiH, bili su protiv toga. O “Otvorenom Balkanu”, kako nezvanično saznajemo, moglo bi biti riječi i na sljedećoj sjednici Savjeta ministara BiH, koja je najavljena za 8. septembar, i male su šanse da se ministri slože da idu u tom pravcu.

“Stav Republike Srpske je jasan i traži se ulazak zbog niza pogodnosti, od slobodnog protoka robe i ljudi pa do toga što postajemo atraktivniji za investicije i kapital koji se povlači sa istoka. Naša privreda, ne samo Republike Srpske, već i BiH, talac je političke odluke”, rekao je Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.

On ističe da trenutno samo jedna politička opcija blokira takvu jednu inicijativu u BiH i pored toga što sve više preduzeća iz Federacije BiH pokazuje da su i oni zainteresovani.

“Na praktičnim primjerima vidimo da to dobro funkcioniše. Ujutro kamion krene iz Makedonije i naveče je roba na rafama. ‘Otvorenim Balkanom’ pokazali bismo i Evropskoj uniji da smo spremni za takav sistem”, rekao je Blagojević.

Još jedan od benefita ulaska u inicijativu “Otvoreni Balkan” je i energetika, posebno nakon rata Rusije i Ukrajine s obzirom na to da Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija već razmatraju projekte i u toj oblasti.

Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike Srbije, kaže da sa Sjevernom Makedonijom postoji već nekoliko projekata te da će se graditi i gasovod koji će koštati oko 20 miliona evra, kapaciteta 1,4 milijarde metara kubnih gasa, a u opticaju je i izgradnja zajedničke solarne elektrane.

Kada je riječ o saradnji Srbije i Albanije u oblasti energetike, već su otpočeli razgovori da Srbija bude dio projekta izgradnje novog LNG terminala za tečni gas.

“Taj terminal, koji bi trebalo da bude operativan za dvije godine, imaće kapacitet od pet milijardi metara kubnih gasa i bilo bi veoma značajno da imamo mogućnost snabdijevanja”, rekla je Mihajlovićeva

Nezavisne

Podijeli