Din Filips, član Predstavničkog doma američkog Kongresa, saopštio je da se povlači iz trke za predsjedničkog kandidata Demokratske stranke, nakon što je u utorak u svih 15 saveznih država izgubio od aktuelnog predsjednika Džozefa Bajdena.
Filips je u Mineapolisu poručio da podržava Bajdena, rekavši da “postoji samo jedan izbor” u očekivanom duelu sa Donaldom Trampom, bivšim predsjednikom SAD, prenosi AP.
Prije njega, i Niki Hejli, bivša guvernerka Južne Karoline, kazala je da suspenduje kampanju za predsjedničku nominaciju Republikanske stranke.
“Došlo je vrijeme da suspendujem svoju kapmanju. Rekla sam da želim da se čuje glas Amerikanaca. To sam i uradila. Ne kajem se”, rekla je Hejlijeva na konferenciji za medije u Čarlstonu, u Južnoj Karolini. “Po svoj prilici, Donald Tramp će biti republikanski kandidat. Čestitam mu i želim mu sve najbolje. Želim dobro svakome ko bi bio predsjednik Amerike”, dodala je Hejlijeva.
Multimilioner i jedan od najbogatijih članova Kongresa Filips, u trku za Bijelu kuću ušao je prihvativši pozive za novu generaciju liderstva u Demokratskoj partiji, pri čemu nije sakupljao donacije, već je u kampanji trošio svoj novac, ali ipak nije uspio da privuče birače stranke.
Filips je bio jedini izabrani demokrata koji je izazvao Bajdena, a njegov neuspjeh da privuče pristalice Demokratske partije je još jedan dokaz da demokratski birači podržavaju 81-godišnjeg Bajdena, čak i ako mnogi od njih sumnjaju da bi zbog starosti mogao još jednom da pobijedi Trampa.
U intervjuu za radio VCCO iz Mineapolisa Filips je rekao da misli da je Bajden “u fazi života u kojoj su mu kapaciteti smanjeni, ali da je on i dalje kompetentan i čovjek od integriteta, dok je Tramp veoma opasan”.
Hejlijeva je svojim pristalicama poručila da budu jaki i hrabri i da se ne boje.
Odluka o suspenziji kampanje Hejlijeve znači da je Tramp jedini preostali kandidat za predsjedničku nominaciju republikanaca.
I prije nego što su Hejlijeva i Filips zvanično odustali od izborne trke, novi “okršaj” Bajdena i Trampa na predsjedničkim izborima u SAD je bio prilično izvjestan poslije “super utorka”. Obojica su ostvarili velike pobjede na unutarstranačkim izborima demokrata i republikanaca.
To je bio najvažniji dan u dosadašnjoj predsjedničkoj trci koji je otklonio mnoge dileme i koji je neutralisao i tračke neizvjesnosti koji su postojali. Međutim, iako i Tramp i Bajden imaju mnogo razloga za zadovoljstvo, glasanje u 15 američkih država i jednoj teritoriji im je upalilo određene “znakove za uzbunu” na koje će morati da obrate pažnju, prenosi Nova.
Rezulati kažu sljedeće: Bajden je ostvario ubjedljive pobjede na unutarstranačkim izborima u Vermontu, Ajovi, Virdžiniji, Sjevernoj Karolini, Tenesiju, Oklahomi, Masačusetsu, Mejnu, Arkanzasu, Alabami, Teksasu, Koloradu, Juti, Minesoti i Kaliforniji. Jedini poraz doživio je na Američkoj Samoi, u južnom Pacifiku, gdje je pobjedu odnio Džejson Palmer.
Na republikanskim izborima Tramp je trijumfovao u Virdžiniji, Sjevernoj Karolini, Tenesiju, Oklahomi, Mejnu, Alabami, Masačusetsu, Arkanzasu, Teksasu, Koloradu, Minesoti i Kaliforniji. Hejlijeva je osvojila najviše glasova u Vermontu, nakon što je prethodno pobijedila u Vašingtonu.
Iako su i Bajden i Tramp ostvarili velike pobjede tokom superutorka, obojica su mogli da uoče i ono što predstavlja njihove slabe tačke.
CNN piše da je Hejlijeva najbolje rezultate ostvarila u gradovima, univerzitetskim centrima i predgrađima, i da bi upravo predgrađa mogla da predstavljaju najveći problem za Trampa.
Navodi se da su se visokoobrzovani glasači u tim područjima okrenuli demokratama od kada se Tramp pojavio u redovima republikanaca 2016. godine. Zbog toga bi podrška koju je dobila Hejlijeva na takvim mjestima mogla da ukaže na njegovu slabost.
U Sjevernoj Karolini koja je značajna zbog toga što predstavlja “kolebljivu državu” i koja ima rastuću populaciju visokoobrazovanih 81 odsto onih koji su u utorak podržali Hejlijevu su rekli da neće glasati za Trampa u novembru, pokazale su ankete CNN-a.
Ipak, lista pozitivnih stvari za Donalda Trampa poslije superutorka je mnogo duža. Ostvario je pobjedu u Sjevernoj Karolini, a pobijedio je i u urbanim dijelovima države, kao i u ruralnim regionima.
Kada je riječ o Bajdenu, problem za njega su oni koji su glasali za opciju “neopredijeljeni”. Kao što se pretpostavljalo, određeni broj birača i dalje ne može da mu oprosti podršku izraelskoj ofanzivi na Gazu i to što odbija da javno pozoe na prekid vatre.
Možda nije riječ o velikom broju ljudi, piše CNN, ali očekuje se da predsjednički izbori budu veoma tijesni, i moguće je da razlika bude u desetinama hiljada glasača u nekoliko ključnih država. Ta frustracija među biračima, u kombinaciji sa njegovim poljuljanim položajem u nekoliko izbornih jedinica mogla bi da umanji izlaznost demokrata.
Prošle nedjelje u Mičigenu je više od 100.000 demokrata glasalo “neopredijeljeno” na izborima unutar stranke, signalizirajući svoj stav prema politici Bajdenove administracije i vođenju rata Izraela i Hamasa. Tokom superutorka je “protestno glasanje” ponovo isplivalo, ovog puta u Minesoti. Na uzorku od oko 89 odsto prebrojanih glasova kampanja za “neopredijeljene” je dobila podršku višu od 45.000 glasova.
“Ovi su pokazali da Bajden ne može da povrati naše glasove samo retorikom. Nije dovoljno jednostavno koristiti riječ prekid vatre, dok Bajden finansira bombe koje ubijaju civile svkai dan”, navela je predstavnica “neopredijeljenih” Asma Nizami u saopštenju.
