Tržište poljoprivrednih proizvoda potpuno je poremećeno, zbog čega, smatraju domaći proizvođači, najveći dio agrarnog budžeta od 180 miliona KM, koliko će iznositi iduće godine, mora biti usmjeren u tekuću proizvodnju da bi Srpska proizvela što više hrane i oduprla se globalnim izazovima.
Za pregovaračkim stolom u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ratari, svinjari, povrtari, voćari, pčelari nedavno su upoznali nadležne sa željama u vezi sa raspodjelom novca, a nova tura razgovora trebalo bi da se održi početkom iduće godine.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Stojan Marinković kaže za “Glas” da je prijedlog većine udruženja da većina agrarnog budžeta naredne godine bude usmjerena u tekuću proizvodnju te da podsticaji za kapitalne investicije ne budu prioritet, budući da je ove godine kupljen veliki broj mehanizacije.
– Za kapitalne investicije treba ograničiti sredstva. Tekuća proizvodnja mora biti ključna, da proizvedemo što više hrane. Na globalnom nivou već neko vrijeme dešavaju se čuda i mi moramo imati svoju hranu – rekao je Marinković.
Ova godina posebno je bila burna za svinjarski sektor, koji je usljed pojave afričke kuge potpuno desetkovan, zbog čega predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić očekuje da resorno ministarstvo skroji detaljan plan koji će koliko-toliko oživjeti farme.
– Svinjarstvo treba dignuti po svaku cijenu, obezbijediti nove nazimice, da podsticajna sredstva budu takva da motivišu uzgajivače da obnove fond i ponovo pokrenu proizvodnju koja je na preniskim granama. To nije lako, jer mali broj mladih želi da se bavi ovom proizvodnjom, a ambicije onih u šestoj deceniju lape. Ne bih sada licitirao sa brojevima i koliki dio kolača agrarnog budžeta bi trebalo da nam pripadne, ali očekujemo ozbiljna ulaganja u naš sektor – rekao je Maljčić i dodao da im još nisu isplaćeni podsticaji za nazimne krmače za ovu godinu.
Predsjednik Udruženja povrtara RS Darko Ilić znatno je konkretniji, navodeći da očekuju šest miliona KM podsticaja u idućoj godini.
– Ove godine budžet za proizvedeno i prodato povrće iznosio je četiri miliona KM, a sada tražimo šest, kao i da bude povećan iznos za nabavku nafte.
S tolikim budžetom imali bismo 20 feninga po kilogramu prodatog voća, budući da je višegodišnji prosjek proizvodnje oko 30.000 tona. U tom slučaju opredijelili bismo se za masovniju proizvodnju – kazao je Ilić.
Više novca žele i voćari. Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović navodi da je ovaj sektor pretrpio veliku štetu u 2023. godini te očekuju da u preraspodjeli dobiju 30 odsto više novca.
– Razgovarali smo sa resornom ministrom, iznijeli prijedloge koji su realni. Tražili smo da bude povećan podsticaj za proizvodnju prodatog voća na šest do sedam miliona KM, a do sada je bio četiri miliona. Zatražićemo da ministarstvo sufinansira i nabavku protivgradne zaštite sa 70 odsto, što je realno – rekao je Dojčinović.
I počasni predsjednik Udruženja mljekara RS Vladimir Usorac rekao je za “Glas” da mljekari moraju dobiti veće podsticaje da bi bila sačuvana proizvodnja, koje je, kako tvrdi, iz godine u godinu sve tanja.
– Mljekari su nezadovoljni. Imamo mizeran podsticaj od 25 feninga po litru. Svuda se više novca izdvaja za ovu stavku nego kod nas. Tako da je nedopustivo da dobijemo manje nego prethodnih godina – rekao je Usorac.
Oporavak
Prema riječima Dragoje Dojčinovića voćari širom Srpske nisu se uspjeli oporaviti od teške godine, a vremenske neprilike smjenjivale su se kao na traci.
– S obzirom na dugoročne prognoze i klimatske promjene koje predviđaju oluje i grad, ni naredne godine ne očekujemo dobar rod i to neće biti samo kod nas nego u regionu – rekao je Dojčinović.
