– Optužnica ima za cilj da oni ljudi koji vole Dodika i poštuju institucije Republike Srpske, zapravo mrze i imaju otpor prema institucijama BiH. Zaboravljajući da je to većina u Republici Srpskoj i ako su to htjeli da proizvedu, proizveli su. Ali to nije interes BiH i zato ja pozivam političko Sarajevo na buđenje i da se reforme sprovode kroz dijalog i zajednički dogovor – kaže Špirić.
Na zajednički odgovor samovolji stranaca, prije dva dana pozivao je i predsjednik Srpske.
– Da neki stranac može da dođe i kaže – ako me ne pogledaš lijepo, ako nisi raspoložen kad me vidiš, ideš u zatvor od šest mjeseci do šest godina. Јe l’ hoćete da živite u tom društvu? Јa ne želim. A vi živite. Drugo su naši animoziteti, mržnja i ljubav – rekao je Dodik.
Međutim, Sarajevu i opoziciji u Srpskoj ne smeta što je Šmit ozakonio zatvorsku kaznu za sve koji se protive njegovoj autokratiji. Prećutno odobravaju jer je to u skladu sa njihovim interesom političke eliminacije Dodika.
S druge strane, glasno su opozicija i javnost u Federaciji kritikovali uvođenje klevete u Krivični zakonik Srpske, iako za to krivično djelo nema kazne zatvora.
Pravnici upozoravaju da Šmit nastoji da kreira pravnu nesigurnost BiH, iscrpljujući nadležnosti zakonodavnih organa.
– Činjenice je da imate tijela zadužena za donošenje zakona, pa se postavlja opravdano pitanje koja je onda funkcija osobe koje se predstavlja kao visoki predstavnik, a kojeg Republika Srpska ne priznaje, a koje u svakom trenutku može da interveniše u zakone koji su donijeli legitimni predstavnici naroda BiH. To naravno da unosi pravnu nesigurnosti – kaže Dalibro Mrša, predsjednik Advokatske komore Republike Srpske.
Potkrepljujući da je progon Dodika i Lukića pravno neosnovan, i danas pravnici podsjećaju na nelegitimnost Šmita.
– Članom 1 stav 2 Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma propisano je da se visoki predstavnik u BiH imenuje u skladu sa relevantnom rezolucijom SB UN, a njegovo imenovanje mogu predložiti samo strane ugovornice tog sporazuma. SB UN je jedino nadležan za imenovanje visokog predstavnika, što pravno znači da nema visokog predstavnika bez odgovarajućeg akta SB UN – kaže Milan Blagojevuć, profesor ustavnog prava, piše RTRS.
I da je imenovan u skladu sa procedurama, Povelja Ujedinjenih nacija zabranjuje Šmitu da državi članici UN nameće svoju volju kao zakon i da se na bilo koji način upliće u unutrašnja pitanja drugih država, zaključuje Blagojević.
