Mala hercegovačka opština Ljubinje donedavno je bila prepoznatljiva po duvanu, ali je primat preuzeo bijeli luk, a proizvodi iz tamošnje firme, koja se bavi preradom ovog povrća, već su osvojili švedsko i njemačko tržište.
Jedinstveni proizvodi od domaćeg bijelog luka sa hercegovačkih polja nastaju u pogonima firme “Farmavit”, u kojoj napominju da u posljednje vrijeme pažnju posvećuju fermentisanom luku koji se koristi u farmaceutskoj industriji.
Potvrdio je ovo za “Glas Srpske” šef pogona za preradu bijelog luka u ovom preduzeću Stefan Šalvarica, koji ističe da su marinade već našle svoje mjesto širom Evrope.
“Proizvode izvozimo u Švedsku, Njemačku i Srbiju, a uskoro ćemo biti dostupni i na tržištu Crne Gore. Pokazali su se kao tražena roba koja lako nađe kupca”, rekao je Šalvarica.
Prema njegovim riječima, na vlastitim plantažama imaju zavisno od godine i prinosa u prosjeku 20 tona, a još najmanje toliko otkupe od kooperanata širom Hercegovine.
Kada je riječ o fermentisanom bijelom luku, kaže da posjeduje više antioksidanata od svježeg.
“To je ostarjeli luk, koji je dobio crnu boju. Prilikom konzumacije ne oštećuje sluzokožu želuca i nema isparavanja neprijatnog mirisa, a ima značajna ljekovita svojstva. Odlučili smo da od našeg hercegovačkog svježeg luka napravimo tu varijantu i pokazalo se kao pun pogodak”, objašnjava Šalvarica naglasivši da ova tehnologija potiče iz Kine i Japana.
Kako kaže, fermentisani bijeli luk, obogaćen ekstraktima ljekovitog bilja, je fenomen kada je u pitanju djelovanje na ljudsko zdravlje.
“Uzeli smo sve ljekovite biljke iz Hercegovine i naš bijeli luk i to smo iskoristili na najbolji mogući način. Za sada smo sa tim proizvodima zastupljeni na tržištu u Srpskoj i Srbiji, a uskoro ćemo biti dostupni i u FBiH”, naglasio je Šalvarica dodavši da su im idući planovi da se sa svojim proizvodima probiju na rusko tržište.
Skoro 20 godina Budimir Kučinar iz Ljubinja proizvodi luk i na taj način popravlja kućni budžet. Za “Glas” kaže da mu puno znači što sada ne mora razmišljati gdje će plasirati svoj proizvod.
“Zadovoljan sam sa saradnjom, otkupom i cijenom. Ove godine otkupna cijena luka bila je četiri i po marke, kasnije i pet, čime sam zadovoljan. Ako imate količinu možete računati na korektnu zaradu. Poželjno bi bilo da imamo jedno navodnjavanje u finišu zavijanja luka, jer budu velike suše što smanjuje prinos”, rekao je Kučinar.
Priznanje
Stefan Šalvarica kazao je da su se nedavno u Skoplju našli među 16 najuspješnijih kompanija sa zapadnog Balkana.
“Nagrađeni smo na regionalnom forumu privrednih komora. To je priznanje za naš trud i ono što smo uradili sa fermentisanim bijelim lukom i što smo iskoristili hercegovački biopotencijal i ljekovito bilje”, rekao je on.
