Otkupna cijena pšenice ove godine je duplo manja nego lani, taj trend donekle prati i pojeftinjenje brašna, ali ne i hljeba i drugih pekarskih proizvoda.
Proizvođači pšenice ovu godinu neće pamtiti po dobrom. Preskupa sjetva, vremenske neprilike, bolesti biljaka, slabi prinosi, loš kvalitet i na kraju niska otkupna cijena koja je eliminisala sve nade da bi sezonu mogli završiti na nuli. Ništa bolje ne prolaze ni građani, koji kao krajnji kupci plaćaju cijenu svih poremećaja na tržištu.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije Boško Radić za “Glas” kaže da bijeljinski mlinari pšenicu otkupljuju za 0,30 KM po kilogramu, uz dogovor da će im doplatiti razliku ukoliko hljebno žito poskupi na svjetskim berzama. Pšenicu su prošle godine prodavali po cijeni od 0,58 do 0,64 KM po kilogramu.
– Mimo svake logike je da hljeb od 500 grama košta 1,80 KM, a kilogram pšenice 30 feninga. Jasno je ko ubire profit – rekao je Radić.
Da ima razloga za pojeftinjenje hljeba vidljivo je i iz tvrdnji predsjednika Udruženja mlinara Republike Srpske Zorana Kosa koji kaže da je cijena brašna unazad godinu dana skliznula nekoliko puta.
– Vreća brašna od 25 kilograma, bar kada je u pitanju moja firma “Žitoprerada” Prijedor, lani u ovo doba koštala je 31 KM, a sada 25 KM. I cijena je tolika jer još trošimo zalihe pšenice koju smo plaćali skuplje nego što je sada. Ako posmatramo trenutne cijene hljebnog žita ima prostora za dodatna pojeftinjenja brašna, međutim imamo sad najnoviju situaciju da Rusi brane izvoz žita preko Crnog mora i to se već odražava na skok cijena pšenice – priča Kos i dodaje da će Srpska i BiH većinu pšenice morati uvesti jer svega 20 do 30 odsto domaćeg žita kvalitetom zadovoljava potrebe mlinsko-pekarske industrije.
Kos navodi da još nije otkupio ni kilogram ovogodišnjeg roda pšenice, jer čeka razrješenje situacije između Rusije i Ukrajine, a ima i zalihe.
– Ne žurim sa kupovinom pšenice, svi iščekuju da vide kako će se berze postaviti. Očekujem da se situacija iskristališe do jeseni – priča Kos.
Vlasnik mlina “Majić” iz Odžaka Ivica Majić ističe da je otkupio oko 4.000 tona žita od proizvođača iz Modriče, Šamca, Odžaka i Orašja.
– Po kilogramu smo plaćali od 0,39 do 0,41 KM. Izašli smo sa višom cijenom jer smo smatrali da će tržište tako reagovati što se već obistinjuje. Cijena pšenice je tokom žetve dostigla dno, u Srbiji smo je kupovali za 180 evra po toni, a već sada je to 205, 210 evra – kazao je Majić. Navodi da je brašno iz njegovog mlina od početka godine pojeftinilo nekoliko puta, te da su planirali još jedan pad cijena, ali da zbog trenutne situacije na tržištu ne zna hoće li se željeno i obistiniti.
– Kada bi narednih šest mjeseci pšenica po toni koštala 240 evra, što je realna cijena koja bi proizvođačima omogućila da nešto i zarade, brašno bi poskupilo za nijansu ili pak ostalo na sadašnjem nivou – kazao je Majić.
Vlasnik kompanije “Krajina klas” u sklopu koje posluje lanac pekara “Manja” Saša Trivić ističe da kupci ne mogu očekivati pad cijena hljeba.
– Smatram da je cijena pšenice koja se nudi neodrživa i već imamo naznaka o njenom rastu. S druge strane, žito koje sada prerađujemo plaćeno je skuplje u odnosu na sadašnju cijenu. Takođe, rast plata u pekarskoj industriji je veći od pada cijena brašna tako da nema naznaka o pojeftinjenju pekarskih proizvoda – kategoričan je Trivić.
Potrošači
Izvršna direktorica prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Murisa Marić kaže da razloga za pojeftinjenje brašna, hljeba i drugih pekarskih proizvoda i te kako ima, te da je trenutna situacija na tržištu pogodna za enormne zarade u pekarskoj industriji.
– Pravdati visoke cijene povećanjem plata, manjkom radnika i slično je bezobrazluk. Ranije su se bahatili prema radnicima, isplaćivali im minimalac i sada kad su ostali bez kadra pumpaju cijene proizvoda, oni i dalje nisu na gubitku – kazala je Murisa.
