U Republici Srpskoj dobitnik je i vlast, koja novcem od poreza na kocku pegla rupe u budžetu.
Stara istina da u u kladionici dobijaju samo kladioničari, dok su svi ostali igrači gubitnici, samo je djelimično tačna.
U Republici Srpskoj dobitnik je i vlast, koja novcem od poreza na kocku pegla rupe u budžetu.
Da je tako svjedoči i iskustvo od podjele masnih 124 miliona KM, koliko je, po podacima Ministarstva finansija RS, lani iznosio ukupan prihod od naknada za priređivanje igara na sreću u Srpskoj.
Od te sume više od 106 miliona maraka je ostao u republičkoj kasi. Prema Zakonu o igrama na sreću, taj novac je trebalo je da bude podijeljen sportistima, humanitarnim organizacijama, institucijama kulture, umjetnicima, boračkim udruženjima, organizacijama koje okupljaju osobe sa invaliditetom.
Ali, ovim je organizacijama putem javnog konkursa podijeljeno samo oko 518.000 KM. To je manje od pola procenta od novca koji je, po osnovu igara na sreću, legao u republičku kasu.
Gdje je završilo preostalih 105,5 miliona KM?
Po svemu sudeći, poslužili su za krpljenje rupa u budžetu ili zato da bi vlast u Srpskoj mogla ispuniti bar neka od svojih nerealnih obećanja.
Jedan odsto po uredbi, ostalo kako gazda kaže
Sa tom ocjenom saglasna je i Svetlana Cenić, ekonomska analitičarka i bivša ministarka finansija Republike Srpske.
Ona podsjeća da je uredbama Vlade RS jasno definisano kojim kategorijama odnosno ministarstvima ide koliko procenata ovog novca, ali da je to samo mrtvo slovo na papiru.
– Njima ne treba nikad i ništa vjerovati. Oni otvoreno krše vlastite uredbe, a monopol kriju davanjem zbirnih podataka – kaže Svetlana Cenić.
– Taj novac služi kako gazda Republike Srpske odredi. Krpi se i namiče, jer para nemaju i teško da će igdje naći onoliko para koliko njima treba – zaključuje Svetlana Cenić.
Od četiri ministarstva, nadležna da humanitarnim organizacijama, sportistima, kulturnjacima i boračkim kategorijama podijele novac od kocke, samo je jedno, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, raspisalo konkurs za podjelu tog novca za 2023. godinu, piše “Srpskainfo“.
Kultura je spala na 20.000 KM, od oko 26 miliona, koliko je, prema propisima, trebalo pripasti Ministarstvu prosvjete i kulture.
Nakon rebalansa budžeta ovo ministarstvo je od poreza na kocku dobio samo mršavih 120.000, od čega je, odlukom Vlade, “u prosvjetu usmjereno 100.000 KM”, a preostalih 20.000 KM je dekretom dato za, takođe Vladin projekat, “Čitajmo zajedno”.
Pozorišta, slikari, muzičari, književnici, alternativni umjetnici… nisu dobili ništa, čak ni priliku da se bore za taj novac.
Konukrs raspisan, pa povučen
Rebalans je došao glave i borcima. Konkurs za dodjelu 661.000 KM za projekte prvo je raspisan, a potom je u decembru povučen jer su, pogađate, sredstva “usmjerena za druge namjene iz ove oblasti”.
I sportisti i organizacije koje brinu o višečlanim porodicama uzalud su čekali konkurs za podjelu novca od kocke za njihove projekte. Ni Ministarstvo porodice, omladine i sporta, kojem je trebalo da pripadne četvrtina prikupljenog novca, lani nije raspisalo javni poziv.
Jedino ministarstvo koje je raspisalo konkurs za podjelu novca od poreza na kocu za 2023. godinu bilo je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS. Ali, ni tu stvar nije prošla glatko.
Ovom ministarstvu, po uredbi Vlade RS, trebalo bi da pripadne čak 37 odsto novca prikupljenog od igara na sreću. Kalkulator pokazuje da bi to trebalo da bude skoro 40 miliona maraka, ali je knjiga spala na pola miliona!
Kako su pojasnili saradnici ministra Alena Šeranića, taj novac je namijenjen za finansiranje projekata i programa iz oblasti socijalne zaštite i humanitarne djelatnosti, prevazilaženja problema i zadovoljavanja potreba osoba sa invaliditetom i za borbu protiv zloupotrebe droge i svih oblika zavisnosti.
Za ove plemenite ciljeve je na konkursu podijeljeno manje od 518.000 KM.
Kad se podvuče crta, računica je jasna: svi kojima je namijenjen novac od poreza na kocku dobili su, zajedno, mnogo manje od jedan odsto.
Više od 105 miliona KM, koje je Srpska prikupila od igara na sreću, nisu dobili ni sportisti, ni umjetnici, ni osobe sa invaliditetom, ni humanitarci, ni borci protiv bolesti zavisnosti, uključujući I kocku, koja je sve rasprostranjeniji porok u Srpskoj.
Ovi milioni su se “utopili” u posrnuli republički budžet.
Koliko su u cijeloj ovoj jednačini zaradili priređivači igara na sreću, prvenstveno kladioničari? Procjenjuje se da se njihov prihod već odavno prešao “granicu snova” od milijardu maraka godišnje.
U Republici Srpskoj postoje 804 kladionice kojima upravlja 20 kompanija. Ove kompanije širom Srpske imaju raspoređena 164 aparata za klađenje.
Prema podacima APIF, u toku 2022. godine samo dvije najveće kladionice u Srpskoj su imale prihod veći od 160 miliona KM. U 2023. njihov prihod je, ako je suditi po prikupljenim porezima, porastao za oko 30 odsto, u odnosu na 2022.
