Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je još 18.marta da ćemo za litru goriva plaćati oko dvije KM, što se nikad nije dogodilo.
U narednim danima cijene goriva, koje se ovih dana prodaju od 3,49 KM pa čak i do 3,70 KM, nastaviće da rastu, a pojedine pumpe u BiH, vjerovatno svjesni toga, već su danas obustavile prodaju goriva.
Direktor Krajinapetrola Milovan Bajić za portal CAPITAL kaže, snabdijevanje naftnim derivatima nije ugroženo barem do kraja godine, ali da cijene moraju rasti kako bi se održala nabavka robe i pronašla ekonomska isplativost.
– Mi radimo zaista sa zanemarljivom maržom i vjerujem da će cijene rasti. Što bi na jednoj pumpi gorivo bilo 3,70 KM, a na drugoj 3,49 KM? Nemoguće je to održati -, kaže on.
Jutrošnja informacija da je na slovenačkim pumpama nestalo goriva, kaže on, vjerovatnije ima veze sa transportom, nego sa stvarnim manjkom robe.
– Ne mogu sto odsto garantovati, ali mislim da je u Sloveniji najveći problem transport nafte i naftnih derivata, kao što je to ranije bio slučaj u Engleskoj. Država je tamo reagovala i jako ograničila cijene goriva, pa kako nisu imali nikakve zarade, nije im se isplatilo, pa su obustavili prodaju. Takođe, informacija da će cijene rasti je procurila, pa je i narod navalio da kupuje gorivo – kaže Bajić.
On smatra da se ne radi o dugoročnoj nestašici, nego o povećanoj potražnji i lošoj zaradi.
– Ne očekujem trajnu nestašicu, ali jeste teško prognozirati situaciju kada smo doveli Evropu i svijet u poziciju neizvjesnosti, takvu da ono što važi danas, sutra ne važi. Evropa je u prethodnim godinama zatvorila nekih 20 rafinerija, između ostalih i dvije u regionu, te je uvozila ne samo prerađevine nego i sirovu naftu iz Rusije, sa Bliskog Istoka i iz Turske. Sada imamo problem jer je nema dovoljno i cijene su takve kakve su – kaže Bajić.
On objašnjava da nafta u BiH stiže posredno iz Rusije i da je bez njihove sirovine teško postići ravnotežu na tržištu. Ipak, potražnja za gorivom ne opada ili je manja neznatno.
– Nešto malo opada, ali ne drastično. U pandemiji je bilo opadanja potrošnje, ali zbog smanjenog kretanja. Sada je malo manja zbog ljeta. Vjerujem da ćemo tek polovinom ljeta osjetiti značajniji pad, ako se trend rasta cijena nastavi – kaže on.
Viškovićevo prvoaprilsko obećanje
Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je 18. marta ove godine “zaključke u vezi informacije o mjerama u oblasti indirektnih poreza za ublažavanje negativnih efekata inflacije”.
Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je tada da ćemo za litru goriva plaćati oko dvije KM, što se nikad nije dogodilo.
– Mi već od 1. aprila – nije prvoaprilska šala, već činjenica, mogli bismo da imamo ukinute akcize na naftu i naftne derivate po litri. U tom momentu će cijene biti blizu dvije marke po litri. To će privući veći broj konzumenata u BIH. Bojimo se i nestašice i redova. I za jedan i za drugi zakon imamo usaglašeno mišljenje i sa Vladom FBiH, premijerom Fadilom Novalićem – rekao je Višković.
Sedmicu dana kasnije, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH je podržao principe Prijedloga zakona o dopunama Zakona o porezu na dodatnu vrijednost (PDV), kojim bi se ukinule posebne trošarine na naftne derivate u trajanju od šest mjeseci.
Parlamentu BiH su predložena dva zakona, Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o PDV-u, kojim će biti definisane snižena stopa PDV-a od nula odsto na osnovne životne namirnice i viša od 22 odsto na luksuzna dobra i usluge, kao i Zakon o ukidanju akciza na gorivo, ali ograničen na mjesec dana.
Međutim, preostala četiri delegata iz Kluba srpskog naroda iz Republike Srpske glasalo je protiv, dok je peti delegat bio suzdržan zbog nepostojanja entitetske većine.
Istim brojem glasova odbijena je i skraćena procedura pa će prijedlog ukidanja akciza ići na dodatno usuglašavanje. I tako je pao u vodu plan za pojeftinjavanje gotiva.
Glasno najavljivano olakšanje nije stiglo, jer se od tada nije dogodilo ništa značajno, ili barem nešto što bi olakšalo građanima BiH i ograničilo divljanje cijena naftnih derivata.
Inače, akciza se obračunava i plaća u apsolutnom iznosu po litri po proporcionalnoj stopi za naftne derivate i to na dizel-gorivo i ostala plinska ulja 0,30 KM, na petrolej (kerozin) 0,30 KM, motorni benzin – bezolovni 0,35 KM, motorni benzin 0,40 KM, lož-ulje ekstra lako i lako specijalno (EL i LS) 0,30 KM.
