Navršava se tačno godinu dana od kako je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na teritoriji Republike Srpske.
Godinu dana kasnije od gromoglasnih najava i zakona, pitanje je kakvi su njegovi efekti?
Krajem juna prošle godine, u ovoj zgradi je usvojen zakon, za koji su predstavnici vlasti tada rekli da će spriječiti svako djelovanje Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na teritoriji Republike Srpske. Čak su se čule i prijetnje da će svaki sud u Republici Srpskoj koji provede odluku Ustavnog suda BiH biti sankcionisan.
Međutim, godinu dana kasnije ni od provođenja zakona i oštrih najava – nema ništa.
Odluke Ustavnog suda Bosne i Hecegovine u Republici Srpskoj se neće primjenjivati dok se u parlamentu BiH ne donese zakon o ovom sudu, gromoglasno je poručeno na sjednici Narodne skupštne 27. juna 2023. godine.
Jedan od predlagača zakona koji je usvojen po hitnom postupku, predsjednik Republike Srpske tada je čak i zaprijetio sudovima u Republici Srpskoj koji se drznu da provedu akte Ustavnog suda BiH.
– Dakle, donosi odluku Ustavni sud eventualno neku i kaže sud u Trebinju ili Istočnom Sarajevu će da vrati na novi postupak. Onog trenutka ako bilo koji postupajući sudija vrati istog trenutka ćemo doći u ovu skupštinu i ukinućemo taj sud. I time sve sudije i svi zaposleni u tom sudu će ostati bez budžetskog novca – poručio je Dodik prije godinu dana.
Samo nekoliko dana nakon što je Narodna skupština donijela sporni zakon, Kristijan Šmit ga je poništio prije nego što je uopšte stupio na snagu i zabranio svaki dalji postupak u Vijeću naroda Republike Srpske, koga nije ni bilo. Nakon toga je postalo jasno, objašnjavaju pravnici, da se primjena ovog zakona neće desiti.
– Narodna skupština Republike Srpske nakon toga nije donijela zakon kojim bi proglasila nevažećom i neprimjenjivom na teritoriji Republike Srpske tu odluku Kristijana Šmita. Imamo naprosto ćutanje Narodne skupštine Republike Srpske o tome, a s druge strane imamo ovu odluku Kristijana Šmita – smatra profesor ustavnog prava Milan Blagojević.
Već u narednom periodu i u praksi je dokazano da sudovi u Srpskoj neće poštovati ono što je izglasano u Narodnoj skupštini. Tako je banjalučki Okružni sud u februraru 202. godine primjenio presudu Ustavnog suda BiH i oslobodio imama Muharema Štulanovića za krivično djelo Povreda ugleda Republike Srpske, nakon što je Ustavni sud BiH odlučio da je ovaj član Krivičnog zakonika Republike Srpske – neustavan.
Predstavnici vlasti uzrok ovog problema sada vide u tome što što sudije i tužioce imenuje Visoki sudski i tužilački savjet Bosne i Hercegovine.
– I da bi vjerovatno bilo rješenje da se VSTS BiH bavi imenovanjima na nivou Bosne i Hercegovine, a VSTS sudijama i tužiocima u Republici Srpskoj. To je pitanje za neko buduće vrijeme ali je evitentno da problem postoji – smatra predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.
Zakon o formiranju Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske već je usvajan u Narodnoj skuptini, kažu u opoziciji, međutim predstavnici vlasti su sve to grubo pogazili.
– Sve te velike političke priče su bile za dnevnu politiku za dodvoravanje javnosti u tom trenutku i nijedna nije dovedena do kraja. Odluke Ustavnog suda BiH se danas provode u Republici Srpskoj bez ikakvih ograničenja. Imam osjećaj da se SNSD ućutao oko te priče i da je Dodik po ko zna koji put poražen od navodno njemu mrskog turiste Šmita koji odnosi sve više pobjeda protiv vladajućeg SNSD režima – smatra predsjednik PDP Branislav Borenović.
Kako vlast poštuje sopstvene zakone i zaključke, najbolje pokazuje i to što je sam Dodik početkom ove godine podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH, koga ne priznaje, da bi je kasnije povukao nakon pritiska javnosti.
Takođe, premijer Republike Srpske Radovan Višković je nedavno rekao da je bio spreman da prihvati popunjavanje Ustavnog suda BiH srpskim sudijama iako je sastav sudija problem koji je SNSD u najvećoj mjeri isticao.
Ustavni sud BiH je i na nedavnoj sjednici osporio nekoliko propisa Republike Srpske među kojima je nepokretna imovina i proizvodnja naoružanja, a Sud je obustavio i prodaju zemljišta na Jahorini.
Uprkos tvrdnjama vladajućih političara, kaže struka, i u ovom slučaju će stavovi Ustavnog suda BiH biti provedeni u Republici Srpskoj, piše BN.
