Prema američkoj organizaciji Poreska fondacija (Tax Foundation), koja se bavi analizom poreske politike širom svijeta, radnici sa jednom prosječnom platom u Evropi plaćali su oko jedne trećine svojih primanja u vidu poreza 2022. godine.
Za Evropu je uobičajeno da poreska opterećenja značajno variraju od zemlje do zemlje, pri čemu radnici u zapadnoevropskim i razvijenim zemljama plaćaju znatno više. Danska (55,9%), Austrija (55%), Portugal (53%), Švedska (52,3%) i Belgija (50%) su neke od zemalja sa najvišim stopama poreza na dohodak građana.
Zašto Danci pozdravljaju veće poreze?
Iznenađujuće je da nisu svi građani nezadovoljni višim porezima. Primjer toga je Danska gdje mnogi uplatu smatraju ulaganjem u kolektivnu budućnost zemlje i društva, ili nečim poput kupovine određenog kvaliteta života.
Treba napomenuti da je Danska četvrtu godinu zaredom rangirana kao druga najsrećnija zemlja na svijetu, prema Svjetskom izvještaju o sreći za 2023. Ovo omogućava svim segmentima društva, bez obzira na pol, društveno-politički ili ekonomski položaj, da iskoriste iste mogućnosti, čime se značajno smanjuju ekonomska i socijalna opterećenja. Većina obrazovanja, posebno visokog je besplatno, a studenti takođe dobijaju grant od danske vlade.
Ova podrška se nastavlja i na radnom mjestu, pri čemu roditelji imaju pravo na 52 nedjelje roditeljskog odsustva, od kojih 32 nedjelje plaća država. Danski model tržišta rada, pod imenom “model fleksigurnosti”, takođe pruža fleksibilnost za poslodavce i sigurnost za radnike, istovremeno naglašavajući aktivno učešće u radu. Ovo omogućava i radnicima i državi da obezbijede “bezbjednosnu mrežu” u slučaju nezaposlenosti.
Imajući to u vidu, mnogi Danci su prilično zadovoljni što plaćaju svoj dio poreza, posebno ako su usluge koje dobijaju zaista visokog kvaliteta.
Međutim, postoje i nedostaci, poput onog da Danska takođe mora da ponudi stipendije studentima iz drugih zemalja Evropske unije, iako oni rijetko ostaju dugotrajno u zemlji, prenosi Euronews.rs.
Da li su jaki sistemi socijalne zaštite dovoljni da nadoknade velike poreze?
U Austriji, još jednoj zemlji sa visokim porezima od 55 odsto, sistem socijalnog osiguranja, koji uključuje zdravstveno osiguranje, penziono osiguranje i osiguranje za nezgode na radu, je prilično cijenjen. Osim navedenog, on pokriva i trudničko i nezaposlenost.
Država zahtijeva da svi zaposleni budu osigurani, kao i osobe koje primaju beneficije za nezaposlene, penzije, ili bilo koju drugu vrstu finansiranja zasnovanog na potrebama.
U zemljama kao što je Belgija, najveće breme poreza snose samci bez djece, dok je ono za bračne parove sa djecom nešto lakše.
Iako se ova zemlja može pohvaliti visokim kvalitetom zdravstvene zaštite, registracija za ovo može biti dug i komplikovan proces, koji uključuje registraciju Fonda socijalnog osiguranja i javnog zdravstvenog osiguranja.
Belgijskim poreskim obveznicima se odbija skoro 65 odsto plata
U Belgiji je takođe obavezna uplata mjesečnih doprinosa za socijalno osiguranje. Prema tome, neko ko ima platu od 45.000 evra godišnje, na primjer, biće oporezovan sa 25 odsto do 15.200 evra, sa 40 odsto preko 15.200 evra, sa 45 odsto preko 26.830 evra, i sa 50 odsto preko 46.440 evra.
Pored toga, zaposleni mora da plaća 13,07 odsto doprinosa za socijalno osiguranje. Takođe se plaća poseban doprinos za socijalno osiguranje, koji varira između 9,30 i 60,94 evra mjesečno. Osoba sa ovom platom bi, dakle, imala na raspolaganju otprilike 1.867 evra mjesečno.
Imajući u vidu da je minimalna plata u Belgiji 1.994,18 evra mjesečno, prije oporezivanja, mjesečna plata sa 45.000 evra godišnje ostavila bi zaposlenog sa otprilike ovom sumom nakon odbitka.
To sve više frustrira Belgijance posljednjih godina, jer se osjećaju kao da ne dobijaju ono što plaćaju u vidu poreza, u poređenju sa Skandinavcima. Međutim, Belgija polako ulaže napore da smanji oporezivanje plata, prema OECD-u, pri čemu je prosječni radnik osjetio olakšanje od oko 2,7 odsto između 2009. i 2022. godine.
Šveđanima ne smetaju visoki porezi
Slično kao u Danskoj, Šveđanima takođe ne smeta da plaćaju veće poreze, u ovom slučaju oko 52,3 odsto, u zamjenu za dobro funkcionisanje društva i kvalitetne javne usluge. Švedska poreska agencija, “Skatteverket”, jedna je od najpouzdanijih i najpoštovanijih institucija u zemlji, jedino iza Švedskog zavoda za patente i registraciju (PRV) i Odjeljenja za imovinu, “Lantmateriet”.
To je zbog toga što je poreska agencija uključena u većinu aspekata života građana, kao što su rođenja djece, brakovi, selidba imovine i smrt, a stara se o pružanju usluga visokog kvaliteta. Pored toga, ona je takođe veoma prilagođena klijentima i pristupačna, čime dobija na povjerenju.
Poreske olakšice u zemljama istočne Evrope
Za zemlje istočne i jugoistočne Evrope kao što su Rumunija, Bugarska i Bosna i Hercegovina, koje još uvijek razvijaju svoju infrastrukturu i ekonomije, niži porezi su način da privuku i, kako se nadaju, zadrže strane investicije.
Ove zemlje često obezbjeđuju jeftiniju radnu snagu i troškove proizvodnje, poreske olakšice i obilje neiskorišćenih tržišnih potencijala i mogućnosti. Takođe su često u mogućnosti da obezbijede bolji životni standard, jer su troškovi života znatno manji nego u većini zapadnoevropskih zemalja, prenosi Euronews.rs.
Južna i istočna Evropa takođe imaju neke od najbrže rastućih ekonomija, pri čemu se Bugarska, Sjeverna Makedonija, Rumunija i Kipar vide kao sljedeći epicentri rasta za nekoliko kompanija i sektora privrede.
Međutim, posljednjih mjeseci zemlje poput Rumunije pokušavaju da povećaju poreze za zaposlene u softverskom sektoru. Vlada takođe pokušava da ukine oslobađanje od plaćanja zdravstvenog osiguranja za zaposlene u građevinarstvu, prehrambenom i poljoprivrednom sektoru, kako bi povećala prihod od poreza.
U BiH, veliki broj dodatnih odbitaka dolazi uz porez na dohodak. Na primjer, neto prihod od 1.000 evra dolazi sa ogromnih 562 evra poreza i doprinosa koje plaćaju i poslodavac i zaposleni, što primorava mnoge kompanije i preduzeća da izbjegavaju ugovore sa punim radnim vremenom. Posljedica toga je jačanje sivog tržišta, što je glavna prepreku na putu rasta u posljednje tri decenije.
Da li nekim građanima veće plate nadoknađuju visoko poresko opterećenje?
U nekim slučajevima, prosječne plate u zemljama sa višim porezima, kao što su Danska i Austrija, takođe su veće, što je u velikoj mjeri ublažilo finansijski pritisak. Prema podacima Eurostata, prosječna plata u Danskoj je 2022. godine bila oko 62.972,33 evra godišnje, dok je u Austriji iznosila 68.690,65 evra.
To je, između ostalog, posljedica otvorenijih pregovora o platama zbog danskog modela fleksigurnosti rada, kao i većeg naglaska na obrazovanju i učenju tokom karijere.
Neke zemlje takođe imaju veću potrebu za radnicima u visoko plaćenim sektorima kao što su finansije, bankarstvo, pravo i medicina.
Da li bi rast inflacije mogao da poveća poreska opterećenja?
Inflacija je, takođe, faktor zbog kojeg poreska opterećenja mogu djelovati sve teža. To je posebno slučaj nakon izbijanja rata u Ukrajini, koji je doveo do porasta cijena energije i hrane u posljednjih nekoliko godina.
Drugi sukobi, kao što je rat između Izraela i Hamasa takođe su doprinijeli tome, a napadi na Crvenom moru su dodatno podstakli povećanje cijena energije i drugih dobara.
Ako se ovaj trend nastavi, rast potrošačkih cijena će takođe dovesti do većeg pritiska na novčanike, što će dodatno otežati plaćanje viših poreza.
Iako je inflacija u evrozoni u januaru pala na dvogodišnji minimum od 2,8 odsto, Evropska centralna banka (ECB) i dalje zadržava oprezno optimističan pristup, u zavisnosti od dostupnih podataka, prije nego što donese bilo kakvu odluku o smanjenju kamatnih stopa.
