Američki predsjednik Džo Bajden zatražio je od Kongresa 108 miliona dolara za borbu protiv navodnog malignog ruskog uticaja na prostorima zapadnog Balkana, a gotovo trećina te svote predviđena je za BiH.
Navodi se ovo u izvještaju pomoćnika šefa američke Agencije za međunarodni razvoj (USAID) za Evropu i Evroaziju Erin Maki, koja je 23. maja iznijela ovaj Bajdenov plan pred potkomitetom za Evropu Komiteta za spoljne poslove Predstavničkog doma, a koji bi trebalo da bude sproveden uglavnom preko “civilnih projekata” ove organizacije.
Obrazlažući ga ona je navela kako je ovaj novac neophodan, jer Rusija želi da “iskoristi nesuglasice na zapadnom Balkanu kako bi narušila mir i stabilnost”, ističući da ruski maligni uticaj daleko prevazilazi granice Ukrajine, Bjelorusije i Moldavije.
– Rusija nastoji da iskoristi lokalne pukotine na balkanskim prostorima s ciljem narušavanja mira i stabilnosti, a sijanjem ili zaoštravanjem razdora među etničkim grupama, te kontinuiranim naporima da se potkopaju demokratija i politički procesi. Predsjednikov zahtjev za 108 miliona dolara bi obezbijedio ključna sredstva za rješavanje ovog zlonamjernog uticaja Kremlja – istakla je Makijeva.
Dobar dio njenog izlaganja bio je posvećen situaciji u Moldaviji, Jermeniji, Azerbejdžanu, ali i Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i BiH. Makijeva je ovom prilikom rekla da je u BiH sveprisutan zloćudni uticaj Kremlja, te da je ovaj novac neophodan kako bi se to konačno zaustavilo.
– Jačanje vladavine prava i temelja demokratske slobode sada je važnije nego ikad, jer lider Republike Srpske Milorad Dodik pojačava svoju opasnu retoriku konfrontacije, promoviše diskriminaciju, napada na novinare i predstavnike civilnog društva i prijeti secesijom – istakla je Makijeva komentarišući to u kontekstu Dodikove posljednje posjete Kremlju.
U tom kontekstu ona je navela i kako bi BiH trebalo pomoći da ne bude zavisna od ruskih energenata, posebno gasa, jer s njim Rusija navodno širi svoj uticaj u BiH, što bi, prema njenom mišljenju, trebalo sprovesti kroz američku pomoć u reformi i restrukturiranju unutrašnjeg sektora prirodnog gasa u BiH. Na kraju je poručila i kako će dio ovog novca, ne samo za BiH, već i ostale balkanske zemlje, biti iskorišćen za finansiranje regionalnih medija i programa civilnog društva koji se suprotstavljaju dezinformacijama.
– Izazovi sa kojima se suočavamo u regionu Evrope su složeni, a novi resursi bi USAID-u omogućili da podrži ključne intervencije u nizu sektora, a u ime američkog naroda – poručila je ona.
Ovo je, inače, prvi put da se u nekom od ovakvih izvještaja, kada je u pitanju BiH i američka borba protiv navodnog ruskog malignog uticaja, pominje i gasni sektor, a što se nekako poklopilo i sa reakcijama iz Ambasade SAD, ali i delegacije EU u BiH. Oni smatraju da je BiH u potpunosti zavisna od jednog izvora, uvoza ruskog prirodnog gasa preko “Turskog toka”, što, kako su istakli, BiH čini ranjivom.
– Južna interkonekcija će doprinijeti jačanju integracije BiH u evropsko tržište gasa i povećanju sigurnosti snabdijevanja. Zato bi BiH trebalo da ubrza izradu glavnog projekta interkonekcije, te usvoji zakon o projektu južnog interkonektora koji bi se povezao na hrvatsku gasnu mrežu – navedeno je u njihovom saopštenju.
Ova južna interkonekcija, u stvari, bi trebalo da bude spona sa terminalom LNG gasa na ostrvu Krku, u koji uglavnom stiže ukapljeni gas proizveden u SAD.
Politikolog Filip Matić kaže kako ga nimalo nije iznenadilo sve ovo i novo upumpavanje američkog novca, a posebno u BiH, koje je intenzivirano posljednjih nekoliko godina.
– Borba protiv navodnog ruskog malignog uticaja u BiH samo je opravdanje i iza nje se, u stvari, kriju samo pokušaji Amerike da se bolje pozicionira na ovim prostorima. Ona se koristi kako bi Vašington proširio svoj geopolitički, ali i ekonomski uticaj, što, uostalom, možemo vidjeti i iz ovog novog Bajdenovog plana, da Vašington bude jedan od glavnih aktera u sprovođenju reforme gasnog sektora u BiH. I u tim njihovim naumima naravno da im smetaju namjere Srpske da izgradi svoj gasovod preko kojeg bi se BiH mogla snabdijevati ruskim gasom i učiniće sve da ga “miniraju”. Oni, u stvari, na ovaj način šire američki maligni uticaj, koji je kolonijalni, nikako demokratski – kaže za „Glas Srpske” Matić.
Navodi i da je, koliko je njemu poznato, ruski gas daleko jeftiniji od američkog, te da će građani FBiH najviše ispaštati zbog jedne takve politike koju promovišu kako marionete iz EU, tako i pojedini bošnjački političari, poput Denisa Bećirovića i Željka Komšića.
– Pod plaštom demokratije Vašington, u stvari, širi svoj monopol. Nema tu slobode tržišta. Nema tu dobrog za nas, iako oni navode kako to čine zbog naše budućnosti. Pogledajmo samo šta se dešava u Ukrajini. Ovih dana smo mogli čuti Zelenskog koji je rekao kako je Ukrajina spremna i otvorena za ulaganja u energetski sektor. Američke kompanije su već kao hijene skočile – dodao je Matić.
Slično mišljenje dijeli i profesor međunarodne politike Srđan Perišić koji kaže kako je BiH sigurno jedan od većih kamenčića u geopolitičkoj cipeli Vašingtona koji trenutno najviše žulja Bijelu kuću zbog političkih stavova Srpske koja ne želi da prekida svoje prijateljske odnose sa Moskvom. Navodi i da nije tajna ni da USAID nije nikakva humanitarna, ni nevladina organizacija koja širi demokratiju i unapređuje civilno društvo.
– Sada ih, kako stvari stoje, najviše žuljaju projekti koje Srpska planira da sprovede. A tu je, naravno, i gasovod. USAID nije ništa drugo do produžena ruka Vašingtona i CIA. Stoga mislim da bi Vlada Republike Srpske, i naravno Narodna skupština, trebalo što prije da donesu zakon o registru tajnih agenata, koji već imaju pojedine zemlje, pa i sama Amerika. Nema drugog načina da se zaštitimo. Tada bismo vidjeli ko sve radi za koje inostrane vlade i zbog čega – istakao je Perišić za “Glas Srpske”.
Milijarda
SAD su do sada izdvojile više od milijardu dolara “pomoći” koja je poslužila za finansiranje raznih nevladinih organizacija, ali i medija na prostorima istočne Evrope i zapadnog Balkana, koji su trebali da se bore protiv ruskog malignog uticaja. S tim ciljem SAD su još polovinom 2017. osnovale “Fond za borbu protiv ruskog uticaja” (CRIF), koji je trebalo da “pomogne” zemljama ranjivim na ruski uticaj. Prema izvještaju Stejt departmenta, SAD su u periodu od 2017. do 2021. godine preko CRIF-a potrošile 1,02 milijarde dolara za finansiranje ovih aktivnosti. Trećina tog novca, 365 miliona dolara, stigla je na prostore bivše Jugoslavije. BiH je dobila najviše – 81 milion dolara. Ono što i sada upada u oči jeste da je BiH jedan od najvećih kamenčića u ovoj američkoj geopolitičkoj cipeli, kojom je Vašington zagazio na balkanske prostore.
