Borelj i Jurova naglašavaju da su novinari oči i uši iz zona sukoba i dovode svoje živote u opasnost da bi informisali šta se dešava na terenu.
„U Ukrajini je nekoliko novinara i medijskih radnika ubijeno ili povrijeđeno, ponekad namjerno gađani (…). Namjerno usmjeravanje napada na novinare, kao i na civile, predstavlja ratni zločin”, istakli su oni.
Prema riječima Borelja i Jurove, ratne zone nisu jedina mesta gdje su novinari napadnuti. Širom svijeta, novinari se suočavaju sa sve većim prijetnjama u svom radu, žrtve su zločina iz mržnje, uznemiravani su na internetu, na meti su špijunskih softvera, pa čak i ubijeni.
I unutar Evropske unije, kažu oni, novinari se mogu suočiti sa teškim uslovima. EU bilježi sve veći broj fizičkih, pravnih i onlajn prijetnji i napada na novinare i druge medijske profesionalce tokom proteklih godina, i to je, kaže Komisija, zabrinjavajući trend koji se odražava u Izvještajima Komisije o vladavini prava u EU.
“Od država članica se očekuje primjena Preporuke Komisije o bezbjednosti novinara usvojene 2021. godine. Očekuje se da će ove standarde usvojiti i zemlje kandidati i one u njihovom susjedstvu”, prepočuju Borelj i Jurova.
Dvoje visokih zvaničnika Unije su najavili da će u decembru pozvati zaštitnike ljudskih prava, civilno društvo i nevladine organizacije iz cijelog svijeta na Forum za ljudska prava posvjećen nekažnjivosti i kako do odgovornosti i pravde.
“Ovo će biti važna prilika da zajedno razgovaramo o efikasnijim strategijama za jačanje odgovornosti i pravde”, kažu oni.
Preporuka Evropske komisije o zaštiti, bezbednosti i osnaživanju novinara je usvojena 16. septembra 2021. godine, a dopunjena 16. septembra ove godine evropskom uredbom o slobodi medija.
Cilj ovih dokumenata je da ojačaju slobodu medija i medijski pluralizam u EU i kandidatima za članstvo i da obezbede bezbednije uslove rada za sve medijske profesionalce, bez straha i zastrašivanja, bilo onlajn ili van mreže.
Njima su utvrđene konkretne akcije koje države članice treba da preduzmu, sa posebnom pažnjom na novinarke. Internet pretnje su u porastu širom EU, a posebno su ugrožene novinarke i novinarke koje pripadaju manjinama.
Ova situacija je posebno zabrinjavajuća kada političari ili moćne javne ličnosti iniciraju ovakve napade. Evropska uredba o slobodi medija uključuje, između ostalog, mjere zaštite od političkog mješanja u uređivačke odluke i od nadzora nad novinarima.
