Početna Najnovije Novosti Društvo

Energenti staju na put investitorima

Imajući u vidu da gotovo cijela 2022. godina protiče u vanrednim uslovima rata u Ukrajini, pada BDP-a u zemljama EU, visoke inflacije u svijetu i rasta kamatnih stopa, globalni nivo ulaganja biće sigurno u padu, što će se osjetiti i u BiH, a posebnu prevagu u odlučivanju na adresama investitora imaće i stanje sa energentima.

Na te i druge potencijalne probleme na tržištu ukazano je u programu rada Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) u BiH za narednu godinu, a koji je dostavljen u fazu konsultacija prije slanja na odobravanje Savjetu ministara.

FIPA je agencija nadležna za promociju i unapređenje direktnih stranih investicija te za kreiranje imidža o BiH kao zemlji koja je siguran partner za ulaganje kapitala. Postojeće projekcije ukazuju da su srednja i istočna Evropa, a time i BiH, u dobrom položaju da iskoristi prednosti i priliku da privuče određeni broj kompanija koja imaju proizvodnju u Ukrajini. Na toj listi su investitori iz Holandije, Velike Britanije, Švajcarske i Njemačke. Vodeći ekonomisti, kako piše u planu FIPA, savjetuju nastavak ulaganja svim investitorima.

– Vjerujemo da bi BiH, ukoliko bude unaprijedila poslovni ambijent, bila interesantna za nove investicije, posebno u metaloprerađivačkom sektoru, obnovljivim izvorima energije, informacionim tehnologijama, turizmu, kao i u prehrambenoj industriji – navedeno je u planu FIPA.

Ipak, uvažavajući neizvjesnost kretanja privrednih aktivnosti u svijetu zbog inflacije, troškova energenata, rata u Ukrajini, smanjenje trgovine i gubitka povjerenja, očekivano je i da ukupan nivo ulaganja bude smanjen u toku 2023. godine zbog pogoršanja raspoloženja prema riziku i padu cijena dionica.

– Sa druge strane, pozitivan trend rasta interesa evropskih kompanija za područje zapadnog Balkana u postpandemijskom periodu se nastavlja. Sve to može biti prilika BiH da iskoristi trend razmatranja našeg tržišta od strane zapadnoevropskih kompanija, koje imaju proizvodne pogone na području Azije, ali i kompanija koje su ih imale u Ukrajini i Rusiji – piše u dokumentu.

Fokus će biti na tržištima Njemačke, Austrije, Švajcarske, Italije i Holandije, ali će se pažnja pokloniti i Turskoj, skandinavskim zemljama i Bliskom Istoku te američkim kompanijama koje posluju u centralnoj Evropi u 2023. godini, a iz FIPA, gdje je na mjestu direktora Milica Marković, poručuju i da veoma važan oblik saradnje ostaje sa Srbijom, Hrvatskom i Slovenijom koje su uz Austriju duži niz godina najveći investitori u BiH.

Markovićeva za “Glas” kaže da BiH nije izolovana zemlja te da će dijeliti sudbinu drugih kao i tokom udara pandemije virusa korona.

– I na nas se reflektuju neprilike iz daljeg i bližeg okruženja. Posebno bi do izražaja mogla doći energetska kriza koja raste na globalnom planu. To će sigurno uticati na strane investitore u smislu rentabilnosti i profitabilnosti za poslovanje u BiH. Da li da razvijaju nove poslove ili uopšte dolaze – istakla je Markovićeva.

Energetska kriza, podvlači, utiče na mnoge faktore života pa i na odluke stranih investitora da li će započinjati nove poslove ili čuvati novac za bolja vremena.

Pozitivni pomaciFIPA

Direktna strana ulaganja u 2021, prema zvaničnim podacima Centralne banke BiH, iznose 971,2 miliona KM što je za 32 odsto više nego godinu ranije u BiH. Prošlogodišnji iznos direktnih stranih ulaganja je najveći od 2009. Najviše su investirale Švajcarska, Turska i Velika Britanija, a iz FIPA poručuju da sarađuju sa postojećim investitorima u otklanjanju administrativnih prepreka koje im stoje na putu širenja poslova.

Podijeli