Evropska unija je sredinom prošle godine usvojila niz zakonskih prijedloga kako bi postavila osnove za klimatsku neutralnost do 2050. godine. Konkretno, to znači niz zakonskih akcija podržanih povoljnim finansiranjem i pomoći kako bi građani i privreda mogli uspješno proći kroz energetsku tranziciju.
Jedan od važnih mehanizama ka energetskoj neutralnosti je trgovina emisijama ugljen-dioksida, koji emituje fosilna industrija, a u posebnom viziru evropskih donosilaca političkih odluka su termocentrale, odnosno njihovo uklanjanje iz energetske mreže. Rat u Ukrajini je privremeno ponovo doveo do oživljavanja pojedinih termoelektrana, ali se EU ne odriče plana da u što kraćem periodu s mreže skine što je više moguće termalnih zagađivača.
Napomene radi, trgovina emisijama funkcioniše na način da proizvođač koji emituje ugljen-dioksid plaća dodatnu cijenu na emisije koje proizvodi i svoj proizvod time indirektno čini manje konkurentnijim. To onda motiviše investitore i preduzeća da pokušaju da “ozelene” svoj proizvodni proces i time dovedu do smanjenja emisija, odnosno konkurentnijih cijena na tržištu. Pritom EU nudi povoljne grantove i finansiranje kako bi tim preduzećima i građanima olakšala tranziciju.
Energetska preduzeća u BiH posebno su motivisana da što više svoju proizvodnju učine zelenijom, s obzirom na to da veliki dio proizvedene energije prodaju na evropskim tržištima. Stručnjaci, naime, upozoravaju da zastarjele termoelektrane u BiH, uz dodatno opterećenje nametima, koji počinju da se primjenjuju od 2026. godine, neće moći da opstanu na tržištu, što je dovelo do pojačanog interesovanja za investiranje u zelene tehnologije kojima bi postepeno bila zamijenjena stara postrojenja.
Najbolji primjer ovakvog djelovanja je “Elektroprivreda RS” (ERS), koja je, kako smo već pisali, započela s projektom subvencionisanja ugradnje solarnih panela na 50.000 privatnih objekata u RS. ERS je direktno motivisan da provede ovu aktivnost jer bi u suprotnom mogao izgubiti lukrativna evropska energetska tržišta.
Namjera je da se na ovaj način u narednih nekoliko godina instališe nekoliko stotina megavata kapaciteta, na način da građani panele otplaćuju u visini svojih mjesečnih računa za struju uz garanciju da im u narednom periodu neće rasti cijena struje, a da ERS ostatak prodaje na evropskim tržištima električne energije, gdje cijena po megavatu dostiže vrijednost od više stotina evra.
Luka Petrović, generalni direktor ERS, na okruglom stolu “Projekat energetske održivosti u privredi”, koji su u Banjaluci organizovali Privredna komora RS i ERS, pojasnio je da je planirano da 400 megavata solarnih panela bude instalirano na krovovima proizvodnih preduzeća i njihovim slobodnim površinama, te 200 megavata na krovovima kuća.
“Ovim će biti omogućena proizvodnja više od 850 gigavat-časova električne energije, dok proizvodnja ERS iznosi 5.600 gigavat-časova električne energije, čime će porfolij proizvodnje električne energije biti povećan za 15 odsto”, istakao je Petrović. On je rekao da će ovo postrojenje koštati od 50 do 60 odsto tržišne vrijednosti svaku kompaniju, podsjetivši da je ERS već objavio javni poziv za energetsku održivost domaćinstava u RS.
Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, rekao je da su privrednici na okruglom stolu izrazili zainteresovanost da uz podršku ERS proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora energije.
