Raspad elektroenergetskog sistema na zapadnom Balkanu, tokom kojeg su stanovnici nekoliko država satima bili bez struje, biće predmet istrage Komiteta za sistemske operacije Evropske mreže operatora prenosnih sistema električne energije, koja bi mogla potrajati.
U međuvremenu, eksperti upozoravaju na slabosti domaćih prenosnih mreža, nedostatak energije, rast potrošnje, uz najave da raspad kakvom smo svjedočili neće biti i posljednji.
Generalni direktor Sanel Buljubašić rekao je da Elektroprivreda BiH nije mogla spriječiti ovaj problem, jer je nastao van granica naše zemlje.
– Sve ekipe su bile na terenu, sve proizvodne kapacitete smo stavili u puni pogon te angažovali i dodatne. Na tržištu smo kupili i dodatne količine električne energije, kako bismo građanima u što kraćem roku osigurali uredno napajanje. Ovakve situacije se povremeno dešavaju i ne možemo ih spriječiti, ali možemo raditi na dodatnom jačanju stabilnosti elektroenergetskog sistema BiH i unapređenju sistema automatskih zaštitnih mehanizama – dodao je Buljubašić.
U periodu kada je veliki broj građana prešao na korištenje struje za hlađenje i grijanje, stručnjak za energetiku Nihad Harbaš podsjeća da se ništa ne radi na sanaciji postojećih i izgradnji novih prenosnih mreža.
Potrebno je zakrpiti sve rupe u postojećem sistemu, a moramo praviti i nove prenosne i distributivne mreže. Svako malo imamo zahtjev za gradnju solarne elektrane na nekom brdu, a kapaciteti ostaju isti. Konačno se mora omogućiti i ta decentralizovana proizvodnja i dati mogućnost građanima i privredi da proizvode struju na svom krovu. I praviti nove proizvodne kapacitete – ističe Harbaš.
Da bismo pokrenuli ozbiljne projekte, potrebno je riješiti probleme u državi u kojoj 14 vlada usporava gradnju solarnih i vjetroelektrana, kaže tuzlanski profesor Nedim Suljić, član Evropske akademije nauka i umjetnosti.
Veoma malo pažnje u regionu se posvećuje jedinoj strategiji koja ima smisla, a to je proizvodnja električne energije za vlastite potrebe. To je bitno, jer kad proizvodite vlastitu struju, najmanje 50 odsto je potrošite na licu mjesta i nema potrebe da se ona prenosi od Gacka do Banjaluke. To bi bilo rasterećenje sistema, ali i smanjenje gubitaka na mreži. Naravno, to traži bolji sistem upravljanja, digitalizaciju, osposobljene kadrove, a tu se mnogo kasni. Pogotovo u BiH, gdje u posljednjih nekoliko godina uopšte nemamo ozbiljnih investicija u prenosne i distributivne kapacitete – ističe Miljević.
Komercijalna gradnja novih postrojenja u regiji, posebno za proizvodnju energije iz vjetra i sunca, dovodi do zagušenja mreža, a pad je, smatra, izazvala ogromna potrošnja domaćinstava u danu u kojem su uključeni svi klimatizacioni uređaji i ventilatori, piše Avaz.
