Profesor ustavnog prava Milan Blagojević izjavio je da je odluci Ustavnog suda BiH donijetoj prema zahtjevu Denisa Zvizdića za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o zastavi BiH, ispod radara promakla veoma važna činjenica koja svjedoči o dvostrukim aršinima u postupanju tog suda, zavisno od toga da li mu se obraća Milorad Dodik ili Zvizdić.
“U Odluci broj U-23/22 od 20. januara 2023. godine Ustavni sud BiH je, prema zahtjevu Denisa Zvizdića, odlučio da odredba člana 5 Zakona o zastavi BiH koja govori da se ta zastava ističe na zgradama `zajedničkih institucija BiH` navodno nije ustavna, odnosno da riječ `zajedničkih` nije u skladu sa Ustavom BiH”, rekao je Blagojević Srni.
Međutim, dodao je on, nedugo prije toga Ustavni sud BiH je, kada je rješavao po Dodikovom zahtjevu, donio odluku broj U-11/19 od 15. jula 2021. godine, kojom je odbio zahtjev Dodika i utvrdio da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH u skladu sa Ustavom BiH.
“Donijevši ovakvu odluku tada, Ustavni sud BiH time, suštinski posmatrano, nijednog trenutka nije doveo u pitanje odredbu člana 5 navedenog zakona, da se zastava BiH ističe na zgradama `zajedničkih institucija BiH`”, istakao je Blagojević.
On je na ovo ukazao zbog dva razloga.
“U članu 2 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH, koji je bio predmet odlučivanja Ustavnog suda BiH u julu 2021. godine, jasno je bilo propisano da će se novčanom kaznom kazniti i svaka `neupotreba zastave BiH saglasno odredbi člana 5 Zakona`, a to znači da će se kazniti svako ko ne upotrijebi tu zastavu na zajedničkim institucijama BiH”, naveo je Blagojević.
On je istakao da je Ustavni sud BiH u julu 2021. godine imao pravo da odlučuje o ovom pitanju, saglasno članu 31 Pravila tog suda.
“U članu 31 Pravila Ustavnog suda BiH je propisan obim odlučivanja tog suda tako što je rečeno da: `Pri odlučivanju Ustavni sud, u pravilu, ispituje da li postoje samo one povrede koje su iznesene u zahtjevu`. Činjenica je da Dodik u svom zahtjevu nije dovodio u pitanje ustavnost riječi `zajednički` u Zakonu o zastavi BiH, za čim nije ni bilo potrebe jer upotrebu te riječi u zakonu ili njenu upotrebu na bilo koji drugi način ne zabranjuje nijedna odredba Ustava BiH”, naveo je Blagojević.
Drugim riječima, dodao je on, upotreba riječi “zajednički” u zakonu ne bi bila u skladu sa Ustavom BiH samo kada bi taj ustav propisivao njenu zabranu. Ali, Ustav BiH tu zabranu nije propisao nijednom svojom odredbom.
“Međutim, od te činjenice za potrebe ovog teksta važnije je to što član 31 Pravila Ustavnog suda BiH apostrofiranim riječima `u pravilu` daje pravo tom sudu da uvijek, pa i u julu 2021. godine, može da izađe iz navedenog pravila o obimu svog odlučivanja, te da i tada kaže da je riječ `zajedničke` navodno neustavna”, rekao je Blagojević.
Uprkos tome, dodao je Blagojević, Ustavni sud BiH u julu 2021. godine nijednom riječju u svoj odluci broj U-11/19 nije doveo u pitanje ustavnost člana 5 Zakona o zastavi BiH i riječi “zajedničke institucije BiH” sadržanih u tom članu.
“Time je Ustavni sud BiH u julu 2021. godine u stvari rekao i da te riječi nisu suprotne Ustavu BiH”, zaključio je on.
Međutim, kada Zvizdić traži od istog suda da kaže da riječi “zajedničke” nisu u skladu sa Ustavom BiH, onda Ustavni sud BiH mijenja politiku odlučivanja pa udovoljava Zvizdićevom zahtjevu, istakao je Blagojević.
“Drugim riječima, kada Milorad Dodik podnese zahtjev za utvrđivanje neustavnosti zakona, onda je zakon u skladu sa Ustavom BiH, ali ako Denis Zvizdić to traži, e onda se Zvizdićev zahtjev usvaja i kaže da zakon nije u skladu sa Ustavom. Ne valja to, takva rabota suda očigledno krši pravnu sigurnost, a time i vladavinu prava. U konačnom, takvim ponašanjem ruši se Ustav”, naveo je Blagojević.
