SDS je izašao sa svojim prijedlogom u kom pravcu bi trebalo da idu izmjene Izbornog zakona BiH, a ključne poruke su uvođenje dvokružnog sistema na izborima za inokosne funkcije (predsjednik Republike Srpske, članovi Predsjedništva BiH) te podizanje izbornog praga sa tri na pet odsto.
Ovo, prema riječima upućenih u društvenopolitička pitanja u BiH, nije nikakva novina, ali jeste demokratična ideja koja štiti, ne samo legitimitet izabranih funkcionera, već i izbornu volju građana.
Kada je riječ o konkretnom prijedlogu, u SDS-u smatraju i da je potrebno mijenjati način kandidovanja na izborima, način popune biračkih mjesta i posmatrača, pa do kontrole procesa izbora, kao što su optički čitači i video-nadzor.
Branko Petrić, bivši član Centralne izborne komisije (CIK) BiH, saglasan je da je Izbornom zakonu BiH potrebna reforma, te da se sve navedeno što je saopšteno iz SDS-a postavljalo kao jasan prijedlog i u ranijim izmjenama i dopunama ovog zakona, ali da bi sve padalo u vodu kada bi došlo do samog kraja.
U smislu uvođenja dvokružnog sistema prilikom izbora za najvažnije funkcije u Srpskoj i BiH, Petrić smatra da se sada tu postavlja pitanje legitimiteta samog tog procesa, prije svega zbog velikog broja kandidata.
“Sada relativni pobjednik može biti i sa dvadesetak odsto glasova i to obično od polovine onih koji izađu na izbore. To praktično znači da je on od ukupnog biračkog tijela dobio samo 10 odsto glasova, a dobio je sve. Taj dvokružni sistem se koristi najčešće za dva najjača kandidata, kada niko od njih u prvom krugu nije dobio apsolutnu većinu. To je jedan demokratski standard koji svakako treba staviti na dnevni red. U Republici Srpskoj se nerijetko desi da samo dva kandidata i imaju glavnu ulogu kada su u pitanju obje funkcije, jer se radi o dva bloka, pa jedan od njih dobije većinu više od 50 odsto”, pojašnjava Petrić.
Ipak, prema njegovim riječima, dvokružni sistem bi bio svakako koristan i za izbore u lokalnim zajednicama.
“To pitanje je mnogo aktuelnije, jer na tim izborima imamo često više kandidata, a pobjedu jednog za samo nekoliko desetina glasova. Uvijek je tu polemika, ali je jasno da onaj koji ima više od 50 odsto glasova ima puni legitimitet i svi bi trebalo da teže takvoj pobjedi”, istakao je on.
Petrić dodaje i da bi podizanje cenzusa sa tri na pet odsto svakako pomoglo da se obezbijedi veći izborni legitimitet, prije svega u smislu da se manjim strankama, koje pređu izborni prag, onemogući ucjenjivački kapacitet.
“Izborni prag bi trebalo povećati, jer bi se tada profilirala politička scena. Imali smo neke opštine, poput Broda i Bratunca, gdje ima 15-17 odbornika, a koji su dolazili iz čak 12 političkih partija. Nema tu dovoljno ideologija, već samo najužih interesa kako bi se zadovoljile te male stranke. Ali, u BiH je simptomatično da su u početku svi za to da se ovo usvoji. Međutim, kada bude svođenje računa i kad se vidi šta to konkretno znači, onda se mnogi povuku. Prvenstveno su to federalne stranke zbog straha da izgube svoje pozicije u Republici Srpskoj. Oni bi rado to sproveli na nekim drugim nivoima, ali ne u Srpskoj”, kaže Petrić, dodajući da je izborni prag u BiH među najnižima u Evropi, a da je u većini zemalja od pet odsto, sedam i tako dalje.
Zoran Krešić, novinar “Večernjeg lista”, naglašava da su prijedlozi SDS-a apsolutno u funkciji transparentnosti izbornog procesa. On smatra da bi dvokružni sistem bio odličan, posebno za Federaciju BiH i izbor članova Predsjedništva u tom entitetu.
“Ponajprije kako bi se prestalo s praksom političkog silovanja Hrvata s nametanjem izborne volje od strane brojnijih Bošnjaka. Primjerice, drugi krug izbora bi se mogao organizirati tako da hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali i drugih građana, što je prihvatljiva formula za Vijeće Europe, biraju hrvatski birači. U prvome krugu bi ovoga člana državnog vrha mogli birati svi birači”, navodi Krešić.
