Republička zdravstvena inspekcija prošle godine je u apotekama izvršila oko 370 kontrola, te su u dvije apoteke utvrđene nepravilnosti izdavanja lijeka bez recepta, za lijek koji ima odobrenje za stavljanje u promet na recept.
Kako su za “Nezavisne novine” kazali iz Republičkog inspektorata, inspektori su u skladu sa svojim nadležnostima sankcionisali pomenute apoteke.
“Republički zdravstveni, odnosno farmaceutski inspektori svakodnevno u redovnim i vanrednim kontrolama apoteka provjeravaju između ostalog i da li se poštuje režim izdavanja lijekova na recept. Inspekcijske kontrole se vrše uvidom u poslovnu dokumentaciju, poređenjem podataka o nabavkama sa dnevnim prometom lijekova, i predočenim receptima na osnovu kojih se izdaje lijek pacijentu. Za svaki lijek koji je prometovan, odnosno nije zatečen na stanju, mora postojati ljekarski recept na osnovu kojeg je izdat. Pod posebnim nadzorom su antibiotici i lijekovi koji sadrže psihoaktivne supstance, kao najrizičnije grupe lijekova čija nekontrolisana upotreba može dovesti do ozbiljnog oštećenja zdravlja”, navode iz Republičkog inspektorata.
Takođe, kako navode, sam način izdavanja ljekarskih recepata je u proteklom periodu doživio određene izmjene, odnosno većina zdravstvenih ustanova je prešla na elektronsko izdavanje recepata, koji se više ne uručuju direktno pacijentu, već se automatski prosljeđuje apotekama, gdje je potrebno da pacijent samo predoči elektronsku zdravstvenu karticu.
“Mišljenja smo da je navedeni način izdavanja recepata dodatno umanjio mogućnost bilo kakvih neželjenih radnji. Apoteke kao zdravstvene ustanove koje prometuju lijekove su pod kontinuiranim nadzorom nadležne inspekcije i možemo biti sigurni u njihov rad”, navode oni.
Kako ističu, Zakonom o apotekarskoj djelatnosti propisana je kazna u iznosu od 5.000 KM do 20.000 KM za pravno lice, 3.000 KM do 5.000 KM za odgovorno lice, te od 1.000 KM do 3.000 KM za magistra farmacije ukoliko bez recepta izda lijek koji je na režimu izdavanja na recept.
“Opasnost za pacijente predstavlja prodaja lijekova preko interneta, što je globalni problem. Internet je danas prisutan u većini domova, a ljudi se sve češće odlučuju da kupuju online. Korišćenje takvih lijekova za građane predstavlja veliki zdravstveni rizik jer su upitni porijeklo, sastav i ispravnost proizvoda, posebno imajući u vidu slučajeve falsifikovanih lijekova na svjetskom tržištu. Kada uzmemo u obzir činjenicu da danas jednim klikom možete naručiti bilo šta iz bilo koje zemlje na svijetu, dolazimo do činjenice da je sam pacijent taj koji treba imati dovoljno razvijenu svijest o tome koje proizvode nikada ne bi trebalo da kupuje putem interneta”, navode oni.
Iz Inspektorata apeluju na sve pacijente da u cilju zaštite vlastitog zdravlja i sigurnosti lijekove kupuju isključivo u registrovanim apotekama, uz konsultaciju sa doktorima i magistrima farmacije koji rade u apotekama i koji im mogu dati savjet i uputstvo o načinu upotrebe lijeka.
Kako navode iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, Fond finansira lijekove koji se nalaze na listi lijekova FZO RS koji se izdaju na recept.
“Lista lijekova koji se izdaju na recept sastoji se od liste A i B lijekova. Osiguranici za lijekove koji se nalaze na listi A plaćaju participaciju u iznosu od 10 odsto ukoliko nisu oslobođeni plaćanja ove obaveze, a ukoliko jesu ne plaćaju ništa za lijekove na toj listi. Za lijekove na listi B svi osiguranici bez izuzetka plaćaju participaciju u iznosu od 50 odsto. Dakle, lijekovi koje finansira FZO RS se u apoteci ne mogu podizati bez recepta”, navode oni.
Kako dodaju, u RS postoji mogućnost izdavanja antibiotika i na komad kada je to neophodno i odgovara dužini trajanja liječenja.
Izdavanjem antibiotika na komad se sprečava neracionalna upotreba i lagerovanje ovih lijekova u kućnim apotekama, čime bi se stvarala mogućnost posezanja za antibioticima i u onim situacijama kada ih nije ljekar preporučio, što može djelovati štetno po zdravlje.
“Inače, od kada je počela primjena Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS) koja uključuje i elektronske recepte u Republici Srpskoj, to je dodatna sigurnost od bilo kakvih eventualnih pokušaja zloupotreba u propisivanju lijekova”, navode iz Fonda.
