Direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila Radoš Đurović, izjavio je danas da su kampovi za izbjeglice u Srbiji puni i da je njihov ukupan broj, kako je naveo, u ovom trenutku u zemlji veći od 10.000 ljudi.
Đurović je za RTS rekao da vrlo često ljudi u velikom broju borave i van kampova, u okolini.
Naveo je da se u Preševu više od 1.100 ljudi nalazi u kampu, a da 50 spava na otvorenom. U Somboru između 600 i 700 ljudi spava na otvorenom oko kampa, a kamp je popunjen.
“Slična situacija je i u Subotici, tako da prisustvujemo jednoj teškoj situaciji, koja preti da bude humanitarna kriza ukoliko ne povećamo smeštajne kapacitete”, naveo je Đurović.
Ukazao je da je kapacitet kampova u Srbiji 6.000 mjesta za ljetnje uslove i da to znači da kapaciteti nisu dovoljni.
Govoreći o ruti kojom se kreću izbjeglice, Đurović je objasnio da oni i dalje najviše dolaze u Srbiju sa juga, prije svega preko Sjeverne Makedonije, sa KiM i iz Bugarske.
“To su glavni načini kako ljudi dolaze do nas i onda migracija ide ili prema Bosni ili prema srpsko-mađarskoj granici, gde masovno pokušavaju u ovom trenutku da granicu i pređu, a takva je situacija bila i od početka godine. Na mađarskoj granici, iako je celom dužinom ograđena, postoje značajne mađarske snage, i policijska i vojne, koje kontrolišu granicu, a ustvari je i najpropusnija granica, što govori o tome da koncept ovakve borbe sa migracijom ne daje rezultate na terenu”, rekao je Đurović.
Dodao je da na toj lokaciji ima i nasilja, ali i da mađarske vlasti, kako je rekao, “guraju” u Srbiju stotine ljudi dnevno koje uhvate u pokušaju prelaska granice.
“To se dešava svakodnevno, pa stvara začepljenje i tešku situaciju na severu naše zemlje”, naglasio je direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.
U Srbiju izbjeglice ulaze i ilegalno, mimo graničnih prelaza, a Đurović je ukazao da se to dešava cijelom dužinom “zelene granice”.
“To znači da koriste svaki mogući način i uz pomoć često krijumčara i njihove navigacije sa obe strane granica, da uđu kod nas. Inače, u stručnom aspektu i kada se govori o kontroli granica, strah čuva granicu najčešće, a vi koliko god da imate i policije i ograda, ne možete da zaustavite ljude jer je toliko teško da kontrolišete fizički celu teritoriju granice na našem jugu da ljudi svakako nađu put”, navodi Đurović.
Prema njegovim riječima, oko Preševa se koriste urbana naselja da bi se ljudi približili do granice jer su sa obe strane granice sela, a u drugim dijelovima zemlje, zavisno od geografskog terena, različita je situacija.
