– To uliva sigurnost našim građanima. Pojačano je prisustvo pripadnika MUP-a i u tržnim centrima i drugim mjestima gdje se okuplja veoma mnogo građana. Pojačaćemo bezbjednost svih institucija, uvesti brojnije patrole, posebno između Republike Srpske i kantona gdje postoji veći tranzit – istakao je Karan.
Kako je pojasnio, ovo je učinjeno jer postoji bojazan da bi teroristički napad u Moskvi mogao eventualno biti signal i drugim radikalno nastrojenim licima da izvrše neki teroristički čin.
– Dolaze praznici i tada će biti posebne mjere obezbjeđenja. Potrebno je da MUP izvrši reviziju i analizu svih sektora kada je riječ o službi za zaštitu lica i imovine na mjestima većih okupljanja. Sve radimo da bismo mogli brzo i adekvatno reagovati – naglasio je Karan, ukazujući da se rade i posebne obuke da bi SAJ i druge službe odgovorile svim izazovima.
Mišljenja je kako se sukob Izraela i Palestine u velikoj mjeri reflektuje na BiH, a posebno zbog javnih istupa pojedinaca koji pokušavaju da stvore tenzije, a koje bi u konačnici mogle voditi i ka incidentima.
Povratnici
Ministar bezbjednosti Nenad Nešić je istakao kako je i teroristički čin u Moskvi, ali i neki drugi, pokazao da niko na svijetu, pa ni mi ovdje, ne možemo isključiti da se može dogoditi nekakav teroristički napad. Ono što je veoma bitno, rekao je, jeste to da su bezbjednosne agencije i policijske snage preduzele dodatne mjere i radnje kako bi osigurale bezbjednost svih građana. Prema navodima pojedinih medija, Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) te Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA) takođe su pojačale svoje aktivnosti, a koje podrazumijevaju dodatne kontrole nad paradžematima, odnosno nad svima koji su u svom dosadašnjem ponašanju pokazivali sumnjivo ponašanje.
Ministar Karan je, takođe, kao poseban rizik naveo priliv migranata, jer je BiH tranzitna zemlja na njihovom putu ka Evropskoj uniji. Istakao je kako među njima sigurno ima jedan nemali broj lica koja su radikalna i spremna na djelovanje. Smatra i da potencijalno ugrožavanje bezbjednosti može biti i zbog otvorenog sukoba u Siriji, zemlje u kojoj je ratovao veliki broj državljana BiH, od kojih se veliki broj vratio.
– Problem jeste to što postojeći krivični tretman ovih povratnika sa stranih ratišta, terorista, nije adekvatan, jer imamo male ili uslovne kazne – dodao je ministar.
Prema podacima Vilson centra u Vašingtonu, među evropskim zemljama BiH je imala najveći broj građana po glavi stanovnika koji su otišli da vode džihad u Siriji i Iraku. Na ovu potencijalnu opasnost ukazuje i dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu u Banjaluci Slobodan Župljanin, navodeći da kazne koje se izriču ispod nivoa primjerenih i nemaju efekta da odvraćaju potencijalne teroriste za izvršenje nekog djela. Kao primjer navodi to što je Tužilaštvo BiH nedavno zatražilo samo tri godine zatvora za povratnika sa ratišta u Siriji Adnana Ćatića, a nakon sporazumnog priznanja krivice. Ćatić je tokom 2013. godine otišao na ratište u Siriju gdje se pridružio terorističkoj grupi “Džabat al Nusra” u kojoj je prošao obuke i postao snajperista. Župljanin smatra da pravosuđe u BiH kroz strategije mora mijenjati praksu i u okviru zakona izricati strože kazne, navodeći da u BiH postoji mnogo mjesta u kojima žive radikalni islamisti, odnosno ćelija koje mogu prerasti u terorističke.
– Upozorenja koja dobijamo kažu da bi problemi mogli nastati u BiH i zemljama regiona. Potrebno je apelovati na pravosuđe, možda i ići u smjeru izmjene zakona i izricati veće kazne – poručio je Župljanin.
Nema sigurnih
Ekspert za borbu protiv terorizma Marija Đorić upozorava kako u današnjem svijetu nema sigurnih mjesta te da jedan klik može da aktivira teroriste i grupe da krenu sa ubijanjem nedužnih i sijanjem straha i neizvjesnosti. Smatra da u ovom trenutku nije toliko bitno ko povlači konce, da li oni iz nekih vjerskih pobuda to rade ili su “pokrenuti” od strane pojedinih obavještajnih organizacija.
Kako kaže, neophodno je prije svega preventivno djelovati te vršiti deradikalizaciju tih lica. Da bi se ona uspješno sprovela, kako kaže, potreban je adekvatan skrining.
– Kao što ne postoji univerzalan način kako se postaje terorista tako ne postoje ni univerzalni načini deradikalizacije, već se programi prave posebno za svakog teroristu. Najbolje je napraviti multidisciplinarne timove koje će činiti psihijatri, politikolozi, bezbednjaci, psiholozi i socijalni radnici. Naravno, nakon procesa deradikalizacije bezbednosne službe moraju sprovoditi nadzor nad tim licima, jer uvek postoji mogućnost reverzibilnih slučajeva, tj. povratnika – kaže Đorićeva.
Ono u čemu ona vidi dodatni problem jeste to što su ti programi uglavnom dobrovoljnog karaktera, a druga otežavajuća okolnost je, prema njenom mišljenju, neiskrenost terorista.
Upozorenja
Američki list “Njujork tajms” upozorio je da nakon crnog petka u Moskvi, u narednim mjesecima, mogući su novi teroristički napadi širom Evrope, navodeći kako bi iste mogla izvesti radikalna frakcija Islamske države, takozvani – ISIS-K, teroristička organizacija koju su navodno osnovali odmetnuti pripadnici avganistanskih talibana. List podsjeća na akciju hapšenja sedmorice iz Tadžikistana, Turkmenistana i Kirgistana povezanih sa mrežom ISIS-K u julu prošle godine u Njemačkoj i Holandiji. Takođe, krajem prošle godine uhapšena su trojica muškaraca u njemačkoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija zbog planiranja napada na katedralu u Kelnu 31. decembra.
Ozbiljna prijetnja
Ambasador BiH pri UN u Ženevi Bojan Vujić nedavno je upozorio da je priliv stranih džihadista ozbiljna teroristička prijetnja za BiH. On se tom prilikom pozvao na jedan od izvještaja Stejt departmenta u kom se ističe, da “terorističke grupe nastavljaju s planiranjem mogućih napada u BiH”. Podsjetio je i na upozorenja italijanskih obavještajnih službi da u BiH djeluje oko 20 islamističkih terorističkih grupa.
