Poslanik SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Dražen Vrhovac, najavio je da će Savjet za razvoj turizma grada Prijedora sutra raspravljati o razvoju Nacionalnog parka Kozara, čiji kapacitet je ogroman, ali nažalost nedovoljno iskorišten.
Kao narodni poslanik učestvovaću u toj raspravi i učiniti sve da od Kozare napravimo atraktivnu turističku destinaciju koja može i mora biti motor razvoja cijelog kraja, poručuje Vrhovac.
– U vrijeme kada sam bio u Turističkoj organizaciji Prijedora ustanovio sam manifestaciju „Zima na Kozari“, koja i danas traje, te veliki broj festivala. Ali, sve to nije dovoljno. Kozara ima šta da ponudi, prema Kozari gravitira devet opština i gradova, Kozara je udaljena od granice EU 25 kilometara i smatram da je vrijeme da iskoristimo dar koji nam je dala priroda, ali i da sačuvamo njene ljepote.
Moramo naći način da omogućimo razvoj i izgradnju turističkih kapaciteta i sadržaja na Kozari, ničim ne urušavajući njen prirodni ambijent. To je apsolutno moguće, a primjera u svijetu je mnogo, ali i okruženju, kao što su NP Plitvice ili NP Durmitor u Crnoj Gori – ističe Vrhovac.
On smatra da za bolju ponudu i razvoj turističkog kapaciteta Kozare ne treba nijedna marka iz budžeta, jer, kako kaže, zna da domaći privrednici jedva čekaju da se omogući izgradnja na Kozari.
Dodaje da mu je poznato da je spreman regulacioni plan za Kozaru te smatra da svi zajedno treba da učestvuju u tome, da se poboljša turistička ponuda, smještajni kapaciteti i sadržaji, a samim tim i život ljudi na ovim prostorima, stavljajući Kozaru u funkciju razvoja cijelog kraja.
– Parlament grada Prijedora će zvanično uputiti inicijativu Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju i Ministarstvu turizma da počnemo da radimo na ovom pitanju. Već ove ili naredne sedmice, kao narodni poslanik, pokrenuću inicijativu i pozvati sve poslanike iz opština i gradova Potkozarja u Narodnoj skupštini Republike Srpske da razgovaramo o Kozari i da zajedno sa nadležnim ministarstvima i Vladom Srpske otvorimo ovo pitanje i predložimo rješenja koja će nas dovesti do cilja, a to je da Kozara ostane biser prirode u kojem treba da uživaju turisti iz svih krajeva svijeta. U planu razvoja Kozare treba da učestvuju svi i on treba da bude sveobuhvatan, uz uvažavanje stručnog mišljenja i arhitekata i ekologa i turističkih stručnjaka. Iskreno se nadam da ćemo imati snage i da ćemo uspjeti svi zajedno da vrata Kozare otvorimo svijetu – poručuje Vrhovac.
Nacionalni park Kozara, u geografskom i geomorfološkom pogledu zahvata pripanonsko područje unutrašnjih Dinarida u Bosni i Hercegovini. Površina iznosi 3 520 ha, a nacionalnim parkom proglašena je 1967., s ciljem zaštite kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti planine Kozare. U nacionalnom parku živi mnogo biljaka i životinja.
Kozara je planina dinamičnog reljefa čiji vrhovi ne prelaze 1 000 metara nadmorske visine. Umjereno-kontinentalna klima, velik broj sunčanih dana i pitomi planinski vrhovi – vidikovci s kojih se vide Gradiška, Prijedor, Kozarska Dubica i okolina – daju posebnu vrijednost ovoj planini. Tu se nalaze izvori većih potoka i rijeka, tj. Mlječanice, Moštanice, Kozaračke rijeke – Starenice itd. To NP Kozaru čini orohidrografskim čvorištem istoimene planine.
Ustanovljen je biodiverzitet od 865 biljnih vrsta. Od ukupno registrovanih vrsta 117 su gljive, 11 lišajevi, 80 mahovine i 657 vrsta višeg reda biljaka. Među njima je 17 vrsta paprati, 114 vrsta dendroflore (77 autohtonih i 37 alohtonih) i 526 zeljastih cvjetnica. Dendrofloru Nacionalnog parka “Kozara” čine: 33 vrste lišćarskog drveća, 2 vrste četinarskog drveća, 30 lišćarskih grmova, 1 četinarski grm, 2 drvenaste povijuše i 9 polugrmova.
Među autohtonim životinjskim vrstama, nalaze se divlja svinja, srndać, divlji zec, divlja mačka, lisica, vjeverica, jazavac, kuna zlatica, lasica i druge.
Kozara je stanište i velikog broja ptičjih vrsta. Prema dostupnim podacima, na Kozari, ima jastrebova, sova, jarebica, grlica, svraka, slavuja, djetlića, sjenica i vrabaca.
Središnji dio Parka zauzima zaravnjeni plato Mrakovicu (806 m), gdje se nalazi spomenik žrtvama ustaško – fašističkog terora.
