Bez obzira što je ovog proljeća u zapadnom dijelu Republike Srpske, naročito Lijevču i Potkozarju, zasijana većina obradivih parcela, zabrinjava veliki dio zapuštenog zemljišta.
Prema procjenama poljoprivrednih udruženja i podacima sa terena, od 30 do 40 odsto zemljišta je svake godine neobrađeno. Od približno milion hektara obradivog zemljišta, po ovoj računici, svake godine od 300 do 400 hiljada hektara je zakorovljeno.
Porazna je činjenica, tvrdi više sagovornika Srpskainfo u Turjaku kod Gradiške, da u potkozarskom kraju zakorovljene površine, u više područja, dostižu 80 odsto.
– Sela Mičije, Šimići, Kozara su potpuno zapuštena u poljoprivrednom smislu, a to se djelimično odnosi na Gornju Jurkovicu, Miljeviće, Jazovac, Ćelinovac, Kijevce… To je, najvećim dijelom, posljedica migracija ili staračkih domaćinstava nesposobnih da obrađuju zemlju – objašnjavaju mještani Turjaka.
Rijetki pozitivni primjeri
Ovi problemi takođe imaju drastične razmjere u područjima pored Save, Vrbasa, Une, gdje postoji širok pojas obradivog ali zakorovljenog zemljišta. Isti problem izražen je i u Lijevču, smatra poljoprivrednik Dragan Kalinić iz Karajzovaca, koji je sa komšijama inicirao krčenje korova u svom selu. Pozitivan primjer je i Marinko Šljivar, voćar iz Jablanice kod Gradiške, koji je iskrčio nekoliko hektara i tu zasadio 2.600 sadnica kruške i jabuke.
Goran Mirjanić, načelnik gradskog Odjeljenja za poljoprivredu u Gradiški, kazao nam je da su oni pokrenuli akciju uređenja napuštenog zemljišta.
– Angažovali smo geometra koji, zajedno sa službenicima gradske uprave, identifikuje zapuštene parcele u državnoj svojini. Nakon toga, u saradnji s drugim službama, organizovaćemo njihovo uređenje. Krajnji cilj nam je stvaranje uslova za poljoprivrednu djelatnost. Time ćemo povećati sjetvene površine i proizvodnju hrane – navodi Mirjanić.
Rast troškova
Damir Šević, poljoprivredni inženjer iz Novog Grada, smatra da na području ove opštine i susjednih Kostajnice i Kozarske Dubice postoje velike površine koje godinama niko ne obrađuje.
– To se odnosi i na državnu i privatnu svojinu. Sada je za nas primarna proizvodnja žita i stočne hrane, zbog svjetske krize. Lokalne uprave bi trebale ozbiljno shvatiti ovaj problem ali i realne mogućnosti povećanja obradivih površina. Vlasnike privatnih parcela treba pronaći i predložiti efikasan plan uređenja i korištenja opustjelih imanja – kaže Šević za Srpskainfo.
Vlasnici poljoprivrednog zemljišta, pogodnog za obradu, ne smije dopustiti da ono postane zakorovljeno, da obraste samoniklim i šumskim raslinjem, zaključio je Damir Šević. On podsjeća da, samo u jednoj sezoni, kada zemljište ostane neobrađeno, to zahtijeva dodatne agrotehničke mjere, krčenje, čišćenje, duboko oranje, đubrenje, što proizvodnju poskupljuje za 50 odsto.
Migracija
Slične stavove imaju naši sagovornici i na području Srpca. Starenje stanovništva i stalna migracija iz sela u grad su bitni, ali ne i jedini faktori. Ovom problemu idu u prilog i neregulisanost tržišta poljoprivrednog zemljišta, loše upravljanje ovim prirodnim dobrima, te velike površine koje još nisu deminirane.
Lokalne zajednice trebaju izraditi programe kultivacije neobradivog zemljišta i pretvaranje u obradivo – rekao je Mišo Maljčić, farmer iz okoline Srpca.
– Svakodnevno smo suočeni s poskupljenjima poljoprivrednih proizvoda i ukoliko ne obezbijedimo veće sjetvene površine i ne stimulišemo ovu djelatnost, naše poljoprivredno zemljište će svake godine nestajati u šikarama, a mi ćemo skupo plaćati hranu iz uvoza – upozorava Mišo Maljčić.
Lokalnim programima u Laktašima, prvenstveno podsticajima poljoprivredne proizvodnje, nastoje povećati obradive površine odnosno urediti zapuštene njive. Miroslav Bojić, načelnik Laktaša, kazao je za Srpskainfo da će ove sezone, sa 100.000 KM stimulisati podizanje plastenika.
– Verujem da stimulativnim programima, podsticajima selu i poljoprivrednoj proizvodnji, možemo zaustaviti loš trend i obraditi veće površine – smatra Bojić.
Pustoš u Posavini
Većina sela na području opštine Brod je opustjela, a nekada plodne njive su zapuštene, bez šansi da se porazna demografska situacija promijeni u pozitivnom smjeru, smatraju sagovornici Srpskainfo u ovom kraju. Sela od Dervente do Broda, Gornja Močila, Kričanovo, Sijekovac, Novo Selo, Luščani, prije rata bila su uređena, sa mnogo stanovnika, a zemljište redovno obrađivano.
Sada su ovdje kataklizmični prizori, pustare u koje odavno niko ne zalazi, kazalo nam je nekoliko sagovornika u Sijekovcu kod Broda opisujući svoje mjesto prije tridesetak godina i sada.
