Nešto više od 20 dana ostalo je vladajućoj većini u BiH da sprovede u djelo ono što je, tvrdili su, dogovoreno na zajedničkom sastanku u Laktašima, odnosno da će do kraja februara usvojiti novi izborni zakon, a u narednih nekoliko mjeseci i još nekoliko reformskih rješenja koja će trasirati put BiH ka EU.
Međutim, kako stvari stoje, od dogovora nema ništa, jer, ne samo da Prijedlog izbornog zakona BiH, koji je izdetaljisao HDZ BiH, nije još ni stigao pred Predstavnički dom (PD) PS BiH, već su odmah nakon sastanka u Laktašima stigle oštre kritike na račun stranaka “trojke” i opstrukcije dogovora, kako od predstavnika američke administracije, tako i od SDA, najveće opozicione stranke u FBiH, jer im, očigledno, nije odgovarao prijedlog da Hrvati biraju svog člana Predsjedništva BiH.
Na upućene kritike “trojka” se pokušala “izvaditi” organizovanjem zajedničkog sastanka vladajućih političkih partija na nivou BiH o izmjenama Ustava BiH, ali on nije dao rezultate, jer su za izmjene Ustava BiH potrebni glasovi dvije trećine poslanika u Parlamentu BiH, što je teško ostvarivo.
Nikakve nove pomake nismo mogli vidjeti ni na sjednici Doma naroda BiH, na kojoj su delegati SNSD-a i HDZ BiH oborili izmjene Izbornog zakona BiH koji je predložila SDA, a koji je prije toga usvojen u PD PS BiH, takođe bez glasova poslanika SNSD-a i HDZ-a.
U ovom trenutku situacija je, u vezi sa svim reformskim pitanjima, praktično zakočena u mjestu i čini se da je jedino što preostaje to da Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, sprovede u djelo svoje upozorenje, a to je da će, ukoliko se vlasti do kraja februara ne dogovore o tehničkim izmjenama Izbornog zakona, iste nametnuti on.
Ovakav epilog, ističu naši sagovornici, po svemu sudeći je najrealniji i glavni krivac zašto nema dogovora, tvrde, jeste bošnjačka politička elita, a sve u sprezi sa strancima.
“Dogovor iz Laktaša nisu srušili stranci, kako se često može čuti, već neiskrenost bošnjačkih lidera, čija matrica je ista u posljednjih 30 godina. Nije bitno ko je na vlasti, njihova politika kada je riječ o centralizaciji BiH je ista i svi su na istom zadatku, a to je ‘jedan čovjek – jedan glas’ i apsolutna dominacija. Kada uđete u pregovore na takvim pozicijama, svaki dogovor je nemoguć. Naravno, sve to što rade, rade u dogovoru sa strancima i uz njihovu podršku”, smatra novinar Uroš Vukić.
Ovaj primjer, nastavlja, dokaz je da nikakvi dogovori u BiH, u vezi sa bilo kojom “krupnom” temom, praktično nisu mogući.
“Ili će ga srušiti stranci, što se ranije dešavalo, ili nema iskrenih namjera da on uspije. Tako je i sa izbornim zakonom BiH, koji će na kraju nametnuti Šmit, što je porazno za zemlju koja se predstavlja kao demokratska, a u stvari je obična kolonija bez trunke suvereniteta”, kategoričan je Vukić.
Bošnjački lideri, preciznije, predstavnici stranaka “trojke”, glavni su krivci za aktuelnu situaciju, nedvosmislen je i Velizar Antić, politički analitičar.
“Oni su pod pritiskom svog javnog mnjenja sa jedne, a i međunarodne zajednice sa druge strane, odustali od dogovora i zemlju će gurnuti u dodatnu krizu”, ističe Antić, koji smatra da bi novonastala kriza mogla da ima znatno pogubnije posljedice nego što se to može zamisliti.
“Dolazimo u situaciju da je realno da Šmit nametne novi izborni zakon BiH, koji u Republici Srpskoj neće priznati i verovatno će kao odgovor usvojiti svoj izborni zakon u Narodnoj skupštini, što će nas uvući u novu krizu”, navodi Antić.
Kako god da se okrene ploča u ovoj situaciji, jasno je da se na njoj vrti jedno te isto već dugo godina, a to su, stalna uvjeravanja da je dogovor o ključnim pitanjima postignut ili je moguć, a da odmah nakon toga kreću opstrukcije sa raznih strana koje gaze po utabanom blatu, iz koga BiH nikako da se izvuče.
