Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pozvao je građane da 9. januara u Istočnom Sarajevu svojim prisustvom veličanstveno obilježe Dan Republike, koja je više nego ikada sigurna u svoje potencijale.
“Živjela Republika Srpska, sretan joj Dan! Republika Srpska živi godinama i decenijama više nego neke državne zajednice u prošlosti na ovim prostorima”, rekao je Dodik Srni.
On je naglasio da je Dan Republike Srpske praznik u kojem učestvuju predstavnici legitimnih institucija Republike Srpske.
Dodik je istakao da Republika Srpska nema namjeru da mijenja svoje politike u vezi sa poštivanjem Ustava BiH, kojem ostaje privržena, kao i ostanku u BiH na bazi Ustava.
“Neustavna BiH nas ne zanima, pogotovo ona koju bi modelirale strane sudije Ustavnog suda BiH i lažni visoki predstavnik. Pozivam na razgovor i dogovor u BiH. Moramo vratiti na dnevni red sva pitanja koja su od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma postavljena na nakaradan način. To je pitanje koje mi postavljamo kao strana”, rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, muslimani su do sada koristili strance da bi nametnuli svoja rješenja, rehabilitovali neku vrstu priče o BiH koja se, i pored svega toga, nije pokazla kao moguća i održiva zajednica.
On je naglasio da Republika Srpska, ako se hoće održiva BiH, mora u njoj biti vidljiva. “Ta Republika Srpska ima svoj Dan Republike, on je 9. januar i nastaviće da ga obilježava”, naglasio je Dodik.
Dodik je istakao da povodom toga iz drugog entiteta može da protestuje ko i koliko hoće, ali na teritoriji Federacije BiH, dok će se, ako planiraju bilo šta da intervenišu na prostoru Srpske, suočiti sa republičkim zakonima i odgovarajućim mjerama.
“Republika Srpska je na prostoru cijele Republike suverena. Ona ima pravo da donosi odluke kako smatra da treba. Ovaj put smo odlučili ovako i mogu da protestuju koliko god hoće”, rekao je Dodik.
On je podsjetio da je Republika Srpska nastala 9. januara 1992. godine, prije bilo kakvih stradanja u BiH.
“Sama činjenica da smo Dan Republike proslavljali 20 i nešto godina bez ometanja govori o tome da je to politički motivisana odluka o zabrani. Tu odluku ne možemo i nećemo prihvatiti i već je ne prihvatamo nekoliko godina. To je doprinijelo našoj homogenizaciji i okupljanju oko 9. januara”, pojasnio je Dodik.
Ako su nešto htjeli da učine, kaže on, onda su samo učinili da je narod homogenizovan i da živi 9. januar kao datum našeg postojanja.
On je napomenuo da je Republika Srpska stvorena prije sukoba, u relativnom miru, u vrijeme velikih političkih tenzija, raspada bivše Jugoslavije i rata u Hrvatskoj koji je već ukazivao na koji način se odnose prema Srbima.
Dodik je konstatovao da je Bošnjacima sporno to što je Srpska nastala prije oružanih sukoba, jer žele da održe priču o Republici Srpskoj kao genocidnoj ili zločinačkoj tvorevini.
Predsjednik Srpske je ukazao da je osnovno pitanje kako je moguće da nešto što je, po njihovim tvrdnjama, nastalo u Dejtonskom sporazumu potpiše taj sporazum, istakavši da je valjda moralo da postoji prije potpisivanja i da postane faktor tog sporazumijevanja.
“Ako tome dodate još ženevske sporazume koji su prethodili Dejtonskom sporazumu nekoliko mjeseci ranije, koji su trasirali put Dejtonskog sporazuma, gdje je Srpska potpisala ženevske papire, kako oni to zovu, to govori o tome da je ona bila faktor međunarodnog prava i da je kao takva postojala”, rekao je Dodik.
On je naglasio da to govori da nema drugog datuma osim 9. januara, da se formiranje Republike Srpske desilo jednom i da odluka o tome slovi da je to 9. januar 1992. godine i da to ne može biti neki drugi januar, niti druga godina.
“Prema tome, apsolutno je razumno ono što činimo. Ne želimo nikog da iritiramo, oni se samoiritiraju. NJima nije sporan samo 9. januar, njima je sporno postojanje Republike Srpske. Kako se oni odnose prema tome – to je njihov problem”, zaključio je Dodik.
Republika Srpska će 9. januara proslaviti Dan Republike i 31 godinu postojanja. Deveti januar se slavi kao Dan Republike Srpske jer je tog datuma 1992. godine nastala pod prvobitnim nazivom Srpska Republika BiH.
Osnovali su je srpski poslanici u tadašnjoj Skupštini BiH nakon što su preglasani u ključnim pitanjima o opstanku Jugoslavije, a pripadnici druga dva naroda krenuli u secesiju mimo volje Srba koji su imali status konstitutivnog naroda.
