Period izvještavanja od 16. oktobra do 15. aprila obilježen je napretkom Bosne i Hercegovine (BiH) ka integraciji u Evropsku uniju (EU), ali i nezapamćenim napadima na Opšti okvirni sporazum za mir, napisao je Kristijan Šmit u svom najnovijem izvještaju Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija koji će predstaviti sutra na sjednici Savjeta bezbjednosti UN, a u koji je N1 imao uvid.
Istakao je kako je 21. i 22. marta 2024, Evropski savjet odlučio da otvori pregovore o pristupanju s BiH. Savjet je pozvao Evropsku komisiju da pripremi pregovarački okvir, koji će biti usvojen nakon što se završe svi relevantni koraci iz preporuke Komisije od 12. oktobra 2022. Odluka Evropskog savjeta predstavlja prekretnicu u pogledu prilika koje se otvaraju za BiH, naglasio je Šmit.
Potom je upozorio na vlasti Republike Srpske predvođene predsjednikom Republike Srpske i liderom SNSD-a Miloradom Dodikom, koje “aktivno podrivaju državu BiH, njene nadležnosti i institucije, a time i Dejtonski sporazum”.
“Njihova prijetnja da parališu državne organe blokiranjem njihovog rada i donošenja odluka prijetnja je funkcionisanju države i njenoj sposobnosti da obavlja svoje odgovornosti. Njihova prijetnja da će jednostrano povući RS iz ustavnog, pravnog i institucionalnog okvira države – uključujući Oružane snage BiH i poreskog, pravosudnog i izbornog sistema države – prijetnja je uspostavljanju paralelnog okvira RS. Svi politički faktori moraju izraziti svoje bezuslovno poštovanje prema Dejtonskom sporazumu i BiH, njenom državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu. To poštovanje djelimično nedostaje”, naveo je visoki predstavnik.
Kazao je kako su stranke vladajuće koalicije u Republici Srpskoj nastavile organizovati proteste na međuentitetskoj liniji između dva entiteta nazvane “Granica postoji”. Osim promovisanja ideje secesionizma, ovi protesti stvaraju podijeljeno okruženje sklono bezbjednosnim incidentima.
Šmit je ukazao i na “nezapamćen pritisak na kontinuiran pravosudne institucije. Osim promovisanja ukidanja Suda BiH i Tužilaštva BiH, vladajuća koalicija RS podriva Ustavni sud BiH kao čuvara ustavnog i pravnog poretka BiH”.
“Izazovi instituciji i mandatu visokog predstavnika takođe su nastavljeni neometano. To uključuje zapaljivu retoriku, ali i radnje koje podrivaju poštovanje prema međunarodnoj ad hoc instituciji visokog predstavnika i time njegovu sposobnost da implementira mandat Opšteg okvirnog sporazuma za mir. Predstavnici vladajuće koalicije RS otvoreno zloupotrebljavaju institucije BiH u ostvarivanju tog cilja. Konačni autoritet za tumačenje Dejtonskog sporazuma u potpunosti je povjerena visokom predstavniku, a ne entitetu”, istakao je Šmit.
Ovakve radnje stranaka vladajuće koalicije Republike Srpske, dodao je, idu ruku pod ruku s njihovim zakonodavnim inicijativama u samoj Republici Srpskoj, koje ograničavaju građanski prostor kako bi ućutkale, obeshrabrile, prijetile i naposljetku kaznile neslaganje političkih mišljenja.
“Ako se nastave, ove radnje bi mogle dovesti do de facto, ako ne i de jure, raspuštanja države BiH, što predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik stalno zagovara. To bi bio scenario s ozbiljnim posljedicama“ upozorio je Šmit.
Potom je ukazao na nazadovanje u javnim naporima da se društvo suoči s prošlošću i na alarmantan nivo etno-nacionalnog revizionizma, negiranja genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanja ratnih zločinaca.
“Ove tendencije bile su usko povezane s opštim nazadovanjem demokratije, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava, što povećava nepovjerenje i polarizaciju unutar društva. To je posebno vidljivo u stalnom pad u odnosima među zajednicama u Srebrenici u posljednje dvije godine”, istakao je Šmit.
Napadi na povratnike
Potom je ukazao na kontinuirane nasilne ili provokativne incidente protiv povratnika, što, kako tvrdi, dodatno doprinosi osjećaju nesigurnosti među ovom populacijom.
Ukazao je da bi odgađanje napora za minimiziranje izborne korupcije, prevare i nepravilnosti dodatno učinilo mjere za integritet izbora neprimjenjivima na lokalnim izborima u oktobru 2024, što bi ostavilo ozbiljne posljedicama po demokratiju, političku stabilnost i budućnost zemlje u EU.
“Imajući to na umu, donio sam 26. marta 2024. godine Odluku o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH. Moja odluka donesena je kao odgovor na konstantni neuspjeh relevantnih vlasti u BiH da postignu dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH u skladu s međunarodnim normama i standardima. Ostavio sam otvorenu mogućnost za Parlamentarnu skupštinu BiH da donese vlastitu odluku što je duže moguće bez ometanja održavanja lokalnih izbora u oktobru 2024”, naveo je, između ostalog, Kristijan Šmit u svom izvještaju.
Šmit je Izvještaj o stanju bezbjednosti u BiH poslao generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu koji je izvještaj proslijedio predsjedavajućem Savjeta bezbjednosti, a on ga je uputio šefovima stalnih misija svih zemalja članica Savjeta bezbjednosti UN-a. Ovo tijelo UN zasjeda sutra s početkom u 16 časova po našem vremenu.
