Ne može biti da doživljavamo isto što smo doživjeli prije trideset godina, prije svega želimo mir u ovoj zemlji, poručio je Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg Republika Srpska ne priznaje, okupljenim građanima na protestima u Sarajevu.
Organizatori protesta bh. građana u Sarajevu i Tuzli, izrazili su zabrinutost zbog aktuelne političke i sigurnosne situacije u Bosni i Hercegovini. Protesti su održani i u Briselu, Londonu, Njujurku, Sent Luisu, Otavi, Torontu, Portlandu, Bostonu, Rimu, Bolonji, Ženevi, Parizu, Oslu, Štokholmu, Geteborgu, Beču, Kopenhagenu i Sidneju.
I dok su tokom njegovog obraćanja ispred zgrade OHR-a u Sarajevu okupljeni skandirali “sankcije” i poručivali mu da žele hitnu reakciju njegovu i ostalih nadležnih, Šmit je pozvao predstavnike među demonstrantima da uđu u zgradu OHR-a i razgovaraju kako bi zajednički pronašli rješenje.
“Potrebni su razgovori i diskusije politički i društveni u cijeloj BiH. Ovo jesu teška vremena i ja tražim podršku za vašu zemlju i za nas. Znam šta se desilo ovdje, u ovom gradu, u ovoj zemlji. Znam šta se desilo u Srebrenici. Kako je moguće da se na ovaj način diskutuje o zakonu koji je Incko donio, kao što se ovdje događa. Nikada neću prihvatiti ako neko postavi pitanje integriteta BiH”, poručio je Šmit.
Takođe, poručio je građanima da svoja prava trebaju da traže demokratskim putem.
“Zahvaljujem se policiji koja ovdje čuva vaše pravo. Mi želimo bolju perspektivu, orijentirani smo tome”, kazao je Šmit i zatim napustio prostor ispred OHR-a.
U ime Platforme BiH i Svijeta za BiH, upućeno je pismo međunarodnim i bh. zvaničnicima u kojem su iznijeli svoje zahtjeve i stavove vezano za trenutnu situaciju.
Pismo građana upućeno je, između ostalog, i na adresu Džo Bajdena, predsjednika SAD, Antonia Gutereša, generalnog sekretara UN, Ursule fon der Leien, predsjednice Evropske komisije, Žozepa Borelja, visokog predstavnika EU za vanjske poslove i sigurnosnu, Emanuela Makrona, predsjedniku Francuske, Borisa Džonsona, premijeru Velike Britanije, Olafu Šulcu, kancelaru Njemačke, Jensu Stoltenbergu, generalnom sekretaru NATO…
U pismu su naveli kako je u oktobru 2021. godine, vladajuća koalicija u Republici Srpskoj usvojila plan za uspostavu, kako su naveli, “nečeg što oni nazivaju nezavisna RS u dejtonskoj BiH”.
“Taj dokument na sedam stranica sadrži konkretne korake za unilateralno, nezakonito i neustavno preuzimanje državnih nadležnosti na fiskalnom, pravosudnom, odbrambenom, sigurnosnom i mnogim drugima poljima. Ovaj plan je javno dostupan i predviđa, zajedno sa mnogim drugim tačkama, korištenje sile protiv svake državne institucije koja bi pokušala odbraniti ustavni poredak u BiH. Provedba ovog plana će izazvati kolaps ustavne i institucionalne arhitekture BiH. To će rezultirati strašnim političkim, ekonomskim i sigurnosnim posljedicama. Uz nekoliko već preduzetih konkretnih koraka, vladajuća koalicija u RS jasno je stavila do znanja da svoj plan namjerava provesti”, naveli su.
Podsjetili su i na to da su na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske 10. decembra prošle godine usvojena četiri zaključka o prijenosu nadležnosti. Potcrtali su da je zemlja uvučena u političku krizu koja prijeti miru te da je sada potreban dobro osmišljen, robustan i koordiniran odgovor samog visokog predstavnika, Ujedinjenih nacija, Sjedinjenih Država, Kanade, Evropske unije i njenih saveznika u NATO.
Uputili su četiri zahtjeva međunarodnim predstavnicima u kojima je, između ostalog, zatražen i koordiniran odgovor primarno usmjeren na odvraćanje lokalnih snaga destabilizacije i njihovih stranih mentora.
