Pravoslavni vjernici slave danas Ivanjdan, kao spomen na proroka Jovana Preteču i Krstitelja, koji je najavio Hristov dolazak.
Jovan se naziva Krstiteljem, jer je u reci Jordan krstio Gospoda Isusa Hrista, kao i Pretečom, jer je najavljivao dolazak Hristov i pozivao ljude na pokajanje.
Crkva više insistira na pokajanju radi vječnog života, ali narod se radije bavi ovozemaljsklim “životnim pitanjima” – zdravlja, prijateljstva i, posljednje ali ne i zadnje – ljubavi.
Na dan ovog velikog sveca praktikuju se i različiti običaji. Jedan od njih je i pletenje vjenčića od poljskog bilja i cvijeća, u koje se stavlja bijeli luk da kuću čuva od groma, a kojim se kite kapije. Vjenčići se čuvaju do narednog Ivanjdana, a bilje se koristi i u ishrani zbog blagotvornog uticaja.
Običaj je da djevojka isplete vijenac od cvijeća i da kroz njega pogleda momka koji joj se dopada.
Postoji i vjerovanje da se na taj dan može vidjeti lik budućeg bračnog partnera – suđenika. Naime u posljednji zalogaj doručka treba huknuti i sačuvati ga do večeri, a onda zajedno sa ogledalcem i malo ivera staviti pod jastuk da bi se u snu pojavio lik.
Djevojke gataju i da li će se te godine udati i ko im je suđenik.Ponegdje na taj dan udavače stave u lonac malo zemlje i posiju nekoliko zrna pšenice, pa na Petrovdan gledaju kako je klijalo. Ako su klice pšenične savijene kao prsten devojke se nadaju prstenovanju.
Koliko je Jovan Krstitelj veliki svetac potvrđuje i to što su u kalendaru SPC njemu se posvećena tri praznika – osim današnjeg Ivanjdana, tu je još i 20. januar – Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan, te 11. septembar – Usjekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja.
