U petak se navršava godinu dana od masovnog ubistva u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” na Vračaru, kada je maloljetni učenik te škole ubio devetoro svojih vršnjaka i radnika obezbjeđenja.
“Buđenje” je simboličan naziv za program kojim će se sutra obilježiti godišnjica masovnog ubistva u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar”. Ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović navodi da će, prije svega porodice ubijene djece, imati priliku da dostojanstveno izraze svoj bol, sjećanje i patnju. Pitanje “zašto” nikada neće dobiti potpuni odgovor, rekla je ministarka.
U petak se navršava godinu dana od masovnog ubistva u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” na Vračaru, kada je maloljetni učenik te škole ubio devetoro svojih vršnjaka i radnika obezbjeđenja. Narednog dana, tada 21-godišnji Uroš B., u selima Dubona i Malo Orašje, iz vatrenog oružja usmrtio je devet osoba.
Ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović rekla je za RTS da će svaki treći maj biti dan ogromne tuge, sjećanja na žrtve.
Program obilježavanja godišnjice masovnog ubistva
“Sam početak obilježavanja ili buđenja sutrašnjeg dana biće vezan za mogućnost da se oni koji su u takvoj potrebi nađu na mjestu gdje se zločin i dogodio. I to u jednoj prostorno-likovnoj konstrukciji gdje će dostojanstveno moći da izraze svoj bol, svoje sjećanje, svoju patnju na način kako oni to misle“, rekla je ministarka prosvete.
Ukazala je da će najprije to moći da učine samo roditelji i najbliži članovi porodice, a poslije i građani koji budu imali tu potrebu. Poslije toga je planirano da od 9 do 19 sati u Tašmajdanskom parku, oko spomenika Desanke Maksimović, bude tzv. Manifestacija forum.
“Jedan proaktivan odnos komunikacije članova Radne grupe i svih onih koji imaju potrebu da pošalju bilo kakvu poruku kako bi mogao da izgleda taj komemorativni doživljaj svih narednih dana i godina 3. maja, na koji način bi mogao da izgleda sam centar, na koji način zapravo razmišljamo o tome ‘zašto’ i na koji način razmišljamo o tome na koji način njegovati dostojanstveno sjećanje na žrtve“, istakla je Đukić Dejanovićeva.
U 20 časova na Tašmajdanu, ako vremenske prilike dozvole, a ako ne, to će onda biti u SKC-u, poslaće se scensko-muzička poruka.
U vrijeme kada su se zločini dogodili u OŠ “Vladislav Ribnikar” i u okolini Mladenovca svi ekrani biće tamni čitav minut. RTS će prenositi veliki dio manifestacija.
Glavnu riječ u izgradnji memorijalnog centra treba da imaju roditelji ubijene djece
Vodi se dijalog o izgradnji memorijalnog centra. Ono što je do sada moglo da se čuje jeste da nema jasne ideje kako bi trebalo da izgleda.
“Vodi se računa o sadržaju poruka koje treba da pošalje sam taj centar. Vodi se računa o tome da se što veći broj dobronamjernih razmišljanja o tome kako njegovati sjećanje na nevine žrtve, nevino stradale, uopšte označi i na koji način, ne samo poslati poruku u građevinskom, arhitektonskom smislu, što je jedno vrijeme bila tema za raspravu u javnosti, nego koje su praktično idejne poruke“, istakla je ministarka.
Navela je i da će sutra na Tašmajdanu biti jedno sanduče gdje će oni koji ne budu željeli da direktno komuniciraju – moći u pisanoj formi da ostave svoju poruku.
Stručnjaci iz Norveške deset godina su poslije masovnog ubistva koje je počinio Anders Brejvik tražili rješenje za memorijal. Oni ističu da prije svega treba da se čuje stav porodica žrtava. “Ja sam stava da porodice žrtava dominantno treba da, prije svega same daju svoj stav, da možda čuju razmišljanja i stručnih lica i svih dobronamjernih građana, prijatelja, svih onih koji su pogođeni, a to smo svi mi, ali da u definitivnim tim porukama, idejnim porukama njihov uticaj treba da bude dominantan, a naravno da će stručnjaci osmisliti kako najkvalitetnije realizovati njihovu ideju“, rekla je Đukić Dejanovićeva.
Povećana vidljivost teme nasilja
Ministarka Đukić Dejanović ističe i da je masovno ubistvo u Ribnikaru dovelo u centar pažnje i vidljivost teme nasilja, oko nas i u nama.
“Svako od nas mora sebe pitati – šta je to što mogu da uradim da prepoznam, da intuitivno osjetim da se može dogoditi nasilna radnja, da je neko oko mene nasilan“, rekla je ministarka.
Smatra da su institucije sistema i škole podigle vidljivost teme nasilja i kod roditelja, nastavnika, djece. “Saradnja škola sa raznim ministrima, od onih za socijalna pitanja, pa preko Ministarstva unutrašnjih poslova, zdravlja, sa stručnjacima, psiholozima, pedagozima, veći broj psihologa i pedagoga u školama, dali su izvjesni rezultat u smislu sagledavanja problema i posljedica koje mogu biti toliko duboke i velike da čitavo društvo mora preduzimati sve više i više koraka da se minimiziraju“, navela je Đukić Dejanovićeva.
Ukazala je da su se mnogo trudili, ali da nikada nije dovoljno. “Sve dok bude nasilja, a biće ga iako imamo nultu toleranciju na nasilje, mi imamo taj zadatak kao jedan kontinuirani zadatak“, rekla je minstarka.
Mladi se lakše odlučuju da potraže pomoć
Kao prva pomoć otvorene su telefonske linije, a od prije nekoliko dana radi i Centar za mlade u Beogradu. Na pitanje odlučuju li se mladi da potraže pomoć danas lakše nego prije godinu dana, Đukić Dejanovićeva odgovara da oni imaju mnogo manje predrasuda kada je u pitanju mentalno zdravlje, nego njihovi roditelji. “Mladi umiju da zavire u svoju dušu i u dušu svog drugara, posebno ako ih na to podsjećamo, ali na jedan način koji nije naredbodavan, nego kroz dijalog“, navela je Đukić Dejanovićeva.
Navela je i da stručnjaci moraju edukovati one koji rade sa mladima, kako bi im pomogli da sagledaju svoj nemir koji im govori da treba da potraže pomoć stručnjaka.
U svakoj školi ima psiholog ili pedagog
Ministarka prosvete je rekla da danas sve škole imaju ili psihologa ili pedagoga. “Važno je da imaju oba, ali je još važnije u ovoj fazi da psiholozi i pedagozi edukuju nastavnike i ostale saradnike kako da prepoznaju, pruže pomoć i na vrijeme posumnjaju da dijete školskog uzrasta ima neki psihološki problem koji se može završiti nekim vidom agresije“, rekla je Slavica Đukić Dejanović.
Dodala je i da je ova školska godina bila školska godina dijaloga nastavnika i učenika neuporedivo više nego ranije.
“Programi i sugestije koje smo slali školama, koje su stručnjaci slali školama, dobro su prihvaćeni, u smislu da različite teme, njegovanje dijaloga, poštovanje različitosti, empatija kao jedno od vrhunskih preduslova za dobar kontakt među djecom, dakle međusobno razumijevanje, da je našlo neuporedivo više prostora u psihološkim komunikacijama i da djeca na neki način mentalno sazrijevaju uz sve ove informacije”, zaključila je Đukić Dejanovićeva.
