Kolika konfuzija po svim pitanjima, posebno u oblasti spoljne politike, vlada u BiH možda najbolje pokazuje primjer sankcija Ruskoj Federaciji, jer u ovom trenutku niko sa sigurnošću ne može reći da li je, ili nije, BiH uvela te sankcije.
Ako je suditi po izjavama lidera vlasti iz Republike Srpske, sankcije nisu uvedene, međutim u opozicionim redovima, ali i većine bošnjačkih političara, BiH se pridružila Evropskoj uniji po tom pitanju.
Dodatnu zabunu u cijelu priču unijela je i Ambasada Ruske Federacije, gdje su rekli da se sva spoljnopolitička rješenja u BiH moraju donositi na osnovu konsenzusa i kompromisa, te da BiH ne smatraju neprijateljskom zemljom.
Ono što je činjenica jeste da BiH, odnosno njene institucije, prije svega Predsjedništvo, a zatim Savjet ministara i parlament, nisu donijeli nijednu zvaničnu odluku u vezi sa sankcijama Ruskoj Federaciji. Dosad su samo pojedine bh. delegacije u Savjetu EU ili UN-u podržale i glasale za određene sankcije, međutim o tome nije odlučivala nijedna zvanična institucija u BiH koja je nadležna za spoljnu politiku. Konfuziju u vezi sa sankcijama izazvali su i Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, i Ana Brnabić, premijerka Srbije, koji su istakli da je Srbija jedina zemlja u Evropi koja Ruskoj Federaciji nije uvela sankcije, s tim da je Vučić rekao da ih je uvela i BiH pridružujući se odlukama EU koje se tiču restriktivnih mjera.
Odmah nakon Vučićeve izjave stigao je demanti iz Republike Srpske pa je tako Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva, rekao da institucije BiH, odnosno Predsjedništvo i Savjet ministara, nisu raspravljali o uvođenju sankcija.
“Nema nijedne institucije da je donijela odluku na ustavan način. Predsjedništvo BiH bi trebalo da bude subliminar svega toga i tako gledano BiH nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji”, rekao je za “Nezavisne novine” Miloš Šolaja, profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci.
Naglašava da odluke koje su usvajane u evropskim institucijama nisu odluke na osnovu kojih se može izvući zaključak da je BiH uvela sankcije i ne mogu se tumačiti na taj način.
“Ustavom i drugim dokumentima je definisano kako se donose spoljnopolitičke odluke. Znamo stav Republike Srpske u vezi s tim i to je razlog zbog čega u BiH nema odluka po tom pitanju”, rekao je Šolaja.
Ipak, u opozicionim redovima u Republici Srpskoj smatraju da BiH jeste uvela sankcije Rusiji, taksativno navodeći sve odluke koje je podržala u Savjetu EU, s tim da u SDS-u te sankcije nazivaju “puzajućim”.
“To se radi korak po korak, ne u Predsjedništvu ili Savjetu ministara, nego to čine članovi bh. delegacija u kojima imamo i ljude iz Republike Srpske. Oni na forumima Savjeta Evrope i nekim drugim tijelima glasaju za odluke koje u suštini jesu sankcije Rusiji. Tako se državljanima ove zemlje uskraćuje ulazak, proglašavaju se za nepoželjne osobe, Rusija se iščlanjuje iz raznih organizacija”, rekao je Mirko Šarović, predsjednik SDS-a.
Zanimljivo je da, dok u BiH i regionu traju prepucavanja da li su ili nisu uvedene sankcije, u samoj Rusiji smatraju da BiH nije to učinila. Da je tako, govori i činjenica da je BiH odlukom Vlade Rusije uključena u listu 20 država čiji građani mogu ući u Rusiju bez viza direktnim letovima.
S druge strane, osim podrške stavovima Savjeta Evrope, BiH je i u Ujedinjenim nacijama glasala za to da se Rusija isključi iz UNHCR-a. Osim BiH, za isključivanje Rusije glasali su i Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija.
Za razliku od Rusije, koja smatra BiH prijateljskom zemljom koja joj nije uvela sankcije, u Evropskoj uniji misle drugačije pa je tako nedavno Žozep Borelj, visoki predstavnik EU za zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku, potvrdio da se BiH uskladila s odlukom o uvođenju sankcija protiv Rusije.
