Navode kako do ovog dolazi nakon što se naftno tržište koliko-toliko prilagodilo poremećajima izazvanim sankcijama na rusku naftu i gorivo. Zatim je došao rat između Izraela i Hamasa, pomjerajući fokus ovog naftnog tržišta na najvitalnije transportne puteve nafte na svijetu, na Bliskom istoku. Najnovija prijetnja globalnoj trgovini nastala je od iranskih Huta u Jemenu, koji su u posljednje vrijeme intenzivirali napade na komercijalne brodove u Crvenom moru i blizu njegove vitalne tačke gušenja, moreuza Bab el-Mandeb. Ovaj tjesnac je kritična tačka za međunarodne tokove nafte i prirodnog gasa. Suecki kanal, naftovod SUMED i pomenuti moreuz su, kako navode, strateške rute za isporuke nafte i prirodnog gasa iz Zaliva u Evropu i Sjevernu Ameriku i za američku naftu u Aziju. Ukupne isporuke nafte ovim rutama činile su 12 odsto ukupne nafte kojom se trguje u moru u prvoj polovini 2023. a isporuke tečnog prirodnog gasa činile su oko osam odsto svjetske trgovine.
Kao rezultat intenziviranih napada Huta u Crvenom moru – ruti koja povezuje Bliski istok i Adenski zaliv sa Indijskim okeanom i azijskim tržištima – špediteri i naftne kompanije su već preusmjerili najveći dio svojih tankera i kontejnerskih brodova ili su privremeno obustavili sve isporuke Crvenim morem, odnosno Sueckim kanalom.
Drugi analitičari ističu kako trenutno ipak ne vide kako bi cijene nafte mogle da porastu iznad 100 dolara po barelu. Takvo mišljenje dijeli i direktor Instituta FEFA iz Beograda i član Programskog komiteta Svjetskog naftnog savjeta iz Londona Goran Radosavljević, navodeći kako smatra da nisu realne takve procjene. Vjeruje da je mnogo realnije da se one kreću između 75 i 85 dolara po jednom barelu u prvoj polovini ove godine.
– Naftno tržište je u poslednje vreme dosta osetljivo, ali ne očekujem da bi sve ovo što se dešava u vezi sa Hutima i oko Crvenog mora moglo značajnije podići cene, jer su veliki naftni igrači već pronašli alternative rute snabdevanja. Ti novi troškovi koji se pojavljuju ne utiču mnogo na konačnu cenu sirove naftne. S druge strane, kada je u pitanju tečni gas tu bi moglo doći do značajnijih poremećaja, ali i kod neke robe široke potrošnje koja se izvozi iz Kine – navodi Radosavljević.
Dodaje kako su se pojedini berzanski mešetari 2014. kladili da će sirova nafta 2015. koštati više od 100 dolara, a na kraju je ispalo 26 po jednom barelu. Navodi i slučaj “začepljenja” Sueckog kanala kada su svi, na prvu, pomislili kako će doći do velikih lomova što se kasnije ispostavilo kao netačno. Iz ovih primjera, kako kaže, može se vidjeti koliko je nezahvalno praviti bilo kakve procjene.
– Verujem da će tokom ove godine i pored svih globalnih lomova doći do stabilizacije cene energenata. Smatram da će i inflacija biti svedena u neke prihvatljive okvire. Znači, ovaj period pred nama, prema nekom mom skromnom mišljenju, mogao bi da bude nešto komforniji – istakao je Radosavljević.
Klađenje
Neki trgovci i spekulanti su se kladili da će nafta ponovo preći granicu od 110 dolara, vjerujući da će u narednom periodu doći do još veće eskalacije ratnih dešavanja na Bliskom istoku. Da će sirova nafta skočiti privukla je opklade u iznosu od oko 30 miliona barela. Kupci ovih “opcija” bi profitirali ako bi cijene nafte dostigle pomenuti nivo do kraja marta ili aprila.
