Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da su svi probemi u BiH isključivo političke, a ne bezbjednosne prirode i da je besmisleno pozivati na raspoređivanje dodatnih međunarodnih snaga u BiH.
Cvijanovićeva je ukazala da o tome svjedoče i poruke svih relevantnih aktera poput Eufora i NATO, koji bezbjednosnu situaciju u BiH ocjenjuju kao stabilnu.
“Zahtjevi da NATO rasporedi svoje snage su besmisleni zahtjevi ispraznih političara koji pričom o navodnoj ugroženoj bezbjednosnoj situaciji nastoje da privuku pažnju međunarodnog faktora”, rekla je Cvijanovićeva za beogradski “Kurir”, a prenosi Srna.
Ona je ocijenila da su to tendenciozni pozivi, najčešće iz Sarajeva s namjerom da Republiku Srpsku prikažu kao remetilački faktor.
“Oni to uporno rade, a sarajevski ormari im puni skeleta. To predstavlja i njihov svojevrsni bijeg od unutrašnjeg dijaloga, koji za razliku od dodatnih stranih trupa, jedini može da doprinese rješavanju otvorenih političkih pitanja u BiH”, rekla je Cvijanovićeva.
Odgovarajući na pitanje šta Republika Srpska može da očekuje od sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zakazane za 22. avgust i da li će biti riješena institucionalna kriza, Cvijanovićeva je rekla da je popunjavanje Savjeta ministara obaveza koja proizlazi iz dogovora sa partnerima iz Federacije BiH, a ne bilo kakav ustupak Srpskoj.
“Uostalom, propisana je i obaveza u pogledu zastupljenosti konstitutivnih naroda u sastavu Savjeta ministara, tako da je ta stvar jasna. Ipak, mislim da je pozitivan signal to što smo postigli određeni dogovor o imenovanju ministra finansija iz reda srpskog naroda, usvajanju nekoliko zakona koji su važni za nastavak evropskog puta BiH i naravno, formiranju radne grupe čijim radom bi se trebalo doći do reforme Ustavnog suda BiH i riješiti nastala kriza”, rekla je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva očekuja da se nastave razgovori o svim važnim temama i da se rješavaju pitanja od interesa za sve narode koje predstavljaju u institucijama.
Odgovarajući na pitanje da li će se razriješiti kriza sa Ustavnim sudom BiH i koji je izlaz iz situacije, Cvijanovićeva je rekla da Republika Srspka nije odgovorna za krizu nastalu donošenjem neustavnih i nezakonitih odluka od Ustavnog suda BiH, tako da ni ključ njenog rješavanja nije u njenim, već u nečijim drugim rukama.
“Mi smo svakako spremni da pružimo doprinos njenom rješavanju, ali loptica je prvenstveno na strani aktera u Sarajevu. Mi smo jasno rekli da ovakav Ustavni sud, u kojem tri stranca zajedno s predstavnicima jednog naroda kontinuirano donose neustavne odluke na štetu Republike Srpske, za nas nije prihvatljiv”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je ukazala i da reforma Ustavnog suda predstavlja jedan od zahtjeva Evropske unije, jer nije normalno da bilo koja zemlja u 21. vijeku, a pogotovo ne kandidat za članstvo u EU, u svojim institucijama toleriše strance koji donose bilo kakve odluke.
“To je rediciv nekih prošlih vremena pa i vijekova, i mislim da je krajnje vrijeme da konačno iskoračimo iz tog polukolonijalnog položaja”, rekla je Cvijanovićeva.
Govoreći o ispunjavanju 14 piroriteta neophodnih za pristupanje BiH EU, Cvijanovićeva je navela da su predstavnici Srpske partnerima iz Federacije BiH predložili da se paralelno otvori proces rješavanja svih 14 prioriteta, iako među njima ima nekoliko veoma složenih sa stanovišta Srpske.
Ona je ocijenila da je to fer prijedlog i prema njima i prema samoj EU.
“Ako smo mi spremni da otvorimo neke za nas teške teme, onda isto to očekujemo i od partnera iz FBiH. Ono što ohrabruje jeste to što smo i o Ustavnom sudu napravili neki načelni dogovor, ali on tek treba da zaživi u praksi. To svakako jeste jedno od najvažnijih pitanja za nas iz Republike Srpske, a vjerujem i za cijelu BiH, jer je riječ o instituciji koja je, uz Kancelariju visokog predstavnika, najveći generator političkih i institucionalnih kriza u BiH u posljednjoj deceniji”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da su najave referenduma o statusu, a ne o otcjepljenju Srpske uvijek reakcija na određene procese kojima se grubo narušava dejtonska i ustavna pozicija Republike Srpske u okviru BiH.
“Mi ne možemo i nikad nećemo prihvatiti proces tihe centralizacije BiH, jer na to nismo dali saglasnost u Dejtonu. Mi smo legalisti i zalažemo se za ono što piše u Ustavu i Dejtonskom mirovnom sporazumu. Prema tome, odgovornost nije na nama, već na onima koji žele da ilegalno naruše teško postignuti dogovor i balans tri konstitutina naroda”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da će se zvaničnici Srpske takvim nastojanjima uvijek suprotstaviti i da će koristiti sva politička i pravna sredstva da zaštite ustavnu poziciju Republike Srpske.
