Dipomatski forum u Antaliji otvorio je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan. U obraćanju se osvrnuo i na sva stradanja, u kojem je osudio licemjertvo drugih, naročito zapadnih zemalja istakavši da je propao sadašnji poredak i da je neophodno uspostavljanje multipolarnog svijeta.
Na forumu je govorila i srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović.
Podsjetila bih da je srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović, prije obraćanja na forumu, zajedno sa Komšićem i Bećirovićem imala sastanak sa izvršnim direktorom za Evorpu Angelinom Ajhorst.
Razgovarali su o zakonima koje je Evropa stavila pred BiH. Ocijenili su da BiH ima još dosta posla na sprovođenju reformi, ali i to da sastanak planiran za sredinu marta u Briselu obećava pozitivan ishod za otvaranje pregovora sa EU.
O evropskom putu, težnjama ka stabilnosti i razvoju BiH, Željka Cvijanović govorila je i na panelu Diplomatskog foruma
Antalija je epicentar globalne diplomatije. Nakon godinu pauze, zbog razornog zemljotresa, u tursku turističku prestonicu vratili su se predsjednici država, vlada…Obraćajući im se predsjednik Turske, ukazao je na trenutne konflikte, krize, izazove. Od terorizma, do sukoba u Gazi i Ukrajini. Zato je diplomatiju, razumijevanje i dijalog označio ključnim u vremenu u kojem živimo.
– Na forumu, ideje koje ćemo dijeliti, doprinijeće, našoj misiji, našoj borbi. Geopolitički rizici sa kojima se suočavamo, trebaju blisku saradnju. Moramo da budemo aktivniji, multidimenzionalni, pažljivi i hladnokrvni u politikama koje vodimo – istakao je Erdogan.
View this post on Instagram
A politike koje vode političari u BiH, trebalo bi da nas odvedu u Evropsku uniju. Naravno, ako se ispune uslovi neophodni za otvaranje pristupnih pregovora. Na panelu posvećenom ovoj temi, srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović apelovala je na fleksibilnost Evropske unije i agilnost domaćih političara. Kategorična je – BiH da bi ispunila evropske uslove, mora da bude potpuno suverena.
– Ne mislim da BiH može da se kreće evropskim putem, ukoliko to nije laž, a da sama sa kapacitetom svojih ljudi, svojih institucija, ne ispunjava svoje ervopske obaveze. Јa ne mislim da u tom poslu ne mogu da supstituišu rad naših istitucija bilo koji stranci – poručila je Cvijanovićeva.
Bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović vidi ispred BiH evropsku budućnost, ali je ipak na prvo mjesto, obraćajući se na panelu, stavio prvokaciju – čestitku 1. marta, tzv. dana nezavisnosti BiH. I to i pored prethodnog upozorenja Željke Cvijanović da ovaj datum nije praznik u cijeloj BiH.
– Povodom 1. marta Dana nezavisnosti BiH svim građanima i građankama BiH čestitam jedan od najvećih praznika u našoj istoriji – rekao je Bećirović.
– Ovaj praznik koji pominjete proslavlja se u Federaciji. U Republici Srpskoj se proslavlja Dejton, na osnovu kojeg postoji BiH danas, ali se ne obilježava u cijeloj BiH – navela je Cvijanović.
Cvijanović je prisustvovala i panelu na kojem je o rastućoj ekonomiji u Kini, sukobima u Gazi i Ukrajini, govorio šef ruske diplomatije. Rusija je, kaže Sergej Lavrov, morala da se suprotstavi režimu koji je odlučio da u Ukrajini uništi sve rusko – obrazovanje, jezik, kulturu.
– Zapad je prekršio dogovor o Ukrajini, sklopljen sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Članice NATO saveza to vrijeme iskoristili su da vojno ojačaju Ukrajinu. To je istina – izjavio je Lavrov.
A ratova ne bi bilo, da je Donald Tramp američki predsjednik, smatra mađarski premijer. Bez Amerike, kaže, mir na Bliskom istoku može biti opcija. Kada je riječ o evropskom tlu, Mađarska će imati pune ruke posla, nakon što u julu počne da predsjedava Savjetu Ervopske unije.
– Proširenje je prioritet. Proširenje mi je prvo na umu. Ukrajina je novi posao za proširenje, ali imamo stari posao za proširenje, radi se o Balkanu – rekao je predsjednik Vlade Mađarske Viktor Orban.
Nije tajna da je proširenje EU na Zapadni Balkan prioritet za Budimpeštu. Zvanični status kandidata za članstvo u EU imaju Albanija, BiH, Gruzija, Moldavija, Srbija, Turska, Ukrajina, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Ova posljednja, rekorder je u čekanju da Evropska unija otvari pregovore. Čeka duže od deceniju i po.
