Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da je kao učesnik Ekonomskog foruma u Karpaču jasno naglasila da evropski put BiH nije kompatibilan sa prisustvom neizabranog stranca koji donosi odluke umjesto domaćih institucija i poručila da BiH mora hitno da iskorači iz kolonijalnog statusa ukoliko želi da krene naprijed.
– To je recidiv 19. i djelimično 20, ali nikako 21. Vijeka – naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da je rješenje u izbalansiranom i realističnom pristupu prema BiH.
– To je poruka koju sam uputila i učesnicima Foruma. Sve dok u Sarajevu živi nada da će neko izvana urediti BiH po njihovoj volji, do tada će biti nezainteresovani za bilo kakav dijalog koji bi vodio ka rješavanju otvorenih pitanja, a to onda znači i stagnaciju BiH – rekla je Cvijanovićeva govoreći o najvažnijim porukama koje je uputila tokom obraćanja na 32. Ekonomskom forumu u Poljskoj.
Ona je izrazila zadovoljstvo što je pozvana da učestvuje na ovom prestižnom forumu, gdje je i ranije, prije nekoliko godina bila jedan od učesnika.
– Bila je to dobra prilika da iznesem svoje viđenje u pogledu pozicije zapadnog Balkana u regionalnim i evropskim integracijama – navela je Cvijanovićeva.
Govoreći o sastanku sa mađarskim ministrom inostranih poslova Peterom Sijartom na marginama Foruma, što je jedan u nizu sastanaka sa zvaničnicima Mađarske, Cvijanovićeva je istakla da inostrani partneri i te kako imaju sluha za poziciju Republike Srpske u okolnostima zaoštrenih pritisaka na Srpsku i intenzivirane diplomatske aktivnosti njenih predstavnika.
– I te kako imaju oni koji BiH i našu regiju posmatraju realnim očima. Ovo nisu devedesete godine prošlog vijeka tokom kojih se u Evropi i svijetu vrtjela samo jedna priča. Zbog toga se borimo da dodatno ojačamo međunarodni dijalog sa prijateljima. Imamo važne sagovornike u regionu, unutar EU, kao i u drugim dijelovima svijeta. Postoje i neki ranije dogovoreni projekti i uvijek je dobra prilika da se razgovara o njihovoj realizaciji – naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je napomenula da su svi nesporazumi uzrokovani željom pojedinih da o BiH odlučuju umjesto domaćih aktera, a to se ne smije dozvoliti.
– To je ono što ne možemo dozvoliti, jer bi to značilo da Republiku Srpsku ostavljamo na milost i nemilost drugima koji prema njoj nikada nisu pokazali dobre namjere. Zato uvijek cijenim one koji imaju izbalansiran pristup prema svima u BiH – navela je Cvijanovićeva.
Govoreći o burnim reagovanjima pojedinih bošnjačkih političara na njenu izjavu da su generalna proba nedavni protesti kojima se iskazuje podrška i štiti pozicija predsjednika Republike Srpske od političkog progona, Cvijanovićeva je navela da i nije neka novost to što bošnjački političari svojim interpretacijama bilo čega što se odnosi na Republiku Srpsku, njene institucije i političare, po ustaljenoj matrici nastoje privući međunarodnu pažnju.
Jer, ukazala je Cvijanovićeva, oni samo to i rade, u nastojanju da se obračunaju sa Republikom Srpskom, a stranci im u tome samo i udovoljavaju.
– I odgovorila sam im da jesu za ono vrijeme kad dozvole Srbima da se, kao i građani iz reda bošnjačkog naroda, okupljaju pred Sudom, Tužilaštvom, OHR-om ili bilo gdje u FBiH kao što je to u par navrata bio slučaj, kad su to drugi tražili – naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da su protesti bili mirni i trebalo je dozvoliti da budu održani tamo gdje je i traženo, a i gdje je i njima ranije bilo dozvoljeno jer su ih i u ovom slučaju tražili građani FBiH.
– Ali, s obzirom na to da su u pitanju Srbi i njihova udruženja, nije im dozvoljeno. To je čista diskriminacija po etničkoj osnovi, samo su je oni u FBiH zabašurili u neke navodne bezbjednosne prijetnje po državu i koješta drugo. Sad se bune što su organizovani između dva entiteta, a po izjavama vlasti jasno je da im ne bi nigdje na prostoru FBiH to dozvolili. Naravno, ne zato što su bezbjednosna prijetnja. Da su kojim slučajem bili upereni protiv institucija Republike Srpske, onda bi to rado dozvolili – rekla je Cvijanovićeva.
Govoreći o tome zašto je predložila ispunjavanje 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije u paketu, Cvijanovićeva je navela da je to učinila iz više razloga.
– Jedan je što se o tih 14 prioriteta priča već pune četiri godine, a nikad nismo sjeli u okviru organa ili političkog foruma da se kroz njih prođe i vidi šta se tu i u kojem roku može uraditi i da li ima nešto što zahtijeva ozbiljniji politički dogovor. A ima jer se tamo nalazi nekoliko krupnih pitanja – rekla je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, drugi razlog je to što je BiH predugo čekala i na kandidatski status za članstvo u EU, a krajem prošle godine je dobila taj status jer je EU odlučila da ga dodijeli pojedinim drugim zemljama, a onda su neke članice EU rekle da to nije fer i da nije u redu da se BiH izostavi jer je i realno u boljoj poziciji da ih ispunjava.
– Treće je što se uveliko priča da bi Ukrajina mogla dobiti zeleno svjetlo za početak pregovora. Naravno, EU ima pravo da donosi svoje odluke, ali to opet ne bi bilo fer prema BiH ako i ona ne bi bila tako tretirana. Jedan od razloga je i to što se među tih 14 prioriteta nalazi i zahtjev za reformu Ustavnog suda BiH, za šta bi svaki normalan građanin bio zainteresovan, kao prvo što u njemu sjede strane sudije, a kao drugo, jer je neophodno da ta institucija dobije potrebni kredibilitet koji joj nedostaje cijeneći njegovu dosadašnju praksu – istakla je Cvijanovićeva.
