Crna statistika pokazuje da je u BiH u proteklih pet godina samoubistvo počinilo oko 2.000 osoba. Međutim, mnogo je razlog za život, poruka je kampanje koju sprovodi tuzlansko udruženje Fenix i Udruženje studenata medicine BoHeMsa. Svako od nas može poboljšati svoje mentalno zdravlje, ali treba biti aktivan, jedna je od poruka.
Ove godine u Federaciji ruku na sebe je diglo 125 osoba, od toga 28 u TK. Suicidne misli sve češće imaju mlade osobe koje se i samopovređuju i fizički i psihički.
– Većina njih se zatvara u sebe i ne žele pričati o svojim problemima. To većinu dovodi do suicidnih misli ili čak do izvršenja tih suicidalnih misli – kaže Hermina Džafić, učenica.
– Vodimo život na društvenim medijima i to ima uticaj na mentalno zdravlje, pogotovo što je dozvoljeno da se pišu razni loši komentari, da se osobe vrijeđaju, omalovažavaju – kaže Jasmina Selimović, Udruženje studenata medicine BiH, Bohemsa.
Ratne traume, pandemija, teška ekonomska i politička situacija, društvene mreže i svakodnevne loše vijesti, dio su uzroka suicida. Građani ne traže pomoć jer ih je sram, strah i nemaju povjerenja u društvo i institucije.
– Sve nešto obećavaju omladini da će biti bolje i ona se tome nada, ali kada vidi kakvo je stanje, npr, posao. Neki dan momak se ubio jer su ga ismijavali što je došao tražiti posao – mišljenja je Denis Sarajlić, student medicine.
– Apelujem na roditelje, rodbinu, prosvjetne i zdravstvene radnike, da ako vam neko dođe i čak samo insuinira da ima namjeru da uradi nešto što ima namjeru da uradi nešto što bi mu moglo nauditi ili da okonča svoj život, to se ne smije držati u tajnosti. Naša je ljudska dužnost da reagujemo – kaže Sandra Mustafić, Udruženje FENIX iz Tuzle.
Napretka, ipak, ima, o mentalnom zdravlju se sve više priča i treba podsticati ljude na to i razvijati međusobno povjerenje.
– Ako potraže pomoć od profesionalaca, u svakom slučaju će imati podršku. Kada je u pitanju podrška od osoba u privatnom životu, to zavisi od individue i od toga sa kime su okruženi – mišljenja je Emira Sočić, student psihologije.
– Trebamo razbiti taj strah i slobodno pričati o tome da ja, na primjer, imam anksioznost i kako se nosim s ti, da i druge vidi da nisu jedini koji imaju problem i da je sasvim uredu pričati o tome – dodaje Jasmina Selimović, Udruženje studenata medicine BiH, Bohemsa.
Stručnjaci pažnju skreću i na medije da ozbiljnije prenose vijesti o samoubistvo zbog tzv.Verterovog efekta, odnosno, imitacije samoubistva gdje se vjerovatnoća samoubistava povećava kada su prisutnije vijesti o tome, prenosi N1.
– Sa jedne strane, to je potrebno prikazati kada je riječ o medijima, Sa druge strane, mi u pogledu jednog opšteg ustroja našeg društva, nismo demokratizovani da shvatimo šta znači građanski aktivizam i građanska odgovornost . Mi imamo one koje zovemo političkom elitom – kaže Bojan Šošić, psiholog.
Ali ne smijemo dozvoliti da nas ta elita i dalje vodi u depresiju već trebamo ih prozivati i tražiti odgovornost. Isto tako, građani trebaju tražiti primjere dobrog oko sebe kojeg ima, ali ga često ne vide jer žive virtuelni život na Fejsbuku.
