Gradonačelnik Istočnog Sarajeva ne voli Sokolac i to je najblaže moguće rečeno. On se ne ponaša kao gradonačelnik svih stanovnika grada, ne poštuje sve opštine članice grada.
Ovo je izjavio načelnik Sokoca Milovan Bjelica, komentarišući pokretanje postupka gašenja carinskog terminala u toj opštini. Naime, kako je Srpskainfo objavila, Uprava za indirektno oporezivanje poslala je obavještenje kompaniji „Onogošt“ o prekidu ugovora za Carinski terminal u Sokocu koji je potpisao direktor UIO Zoran Tegeltija. Odbornici SNSD iz Sokoca u Skupštini Grada Istočno Sarajevo, predvođeni Jovanom Golijaninom, glasali su za ukidanje Carinskog terminala u Sokocu i kako se navodi, dopustili gradonačelniku Ćosiću da pokrene ovaj postupak gašenja.
– Nije problem što on (Ćosić) ne voli Sokolac, ne treba Sokocu njegova ljubav, problem je što on ne poštuje Sokolac i Sokočane. Pa ipak daleko veći problem od ovoga je što neki Sokočani poput SNSD funkcionera iz Sokoca ne vole Sokolac, što nemaju mentalne kapacitete da shvate kada su izmanipulisani, kada se neko sa njima poigrava, kao što je to u slučaju glasanja o Carini radio LJubiša Ćosić. Ćosić je to što je, velika ambicija ali kratka i nedorečena, tu je gdje je, izgubljen i omamljen. Ni jednom nije podržao Gradsku kuću Sokolac, ali je stigao da plagira i promoviše istu stvar na Palama – navodi Bjelica.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva, dodaje on, “skače po Tvrdimićima, a odvratan mu je Sokolov grad na Ravnoj Romaniji”.
– Za Solarnu elektranu je forsirao neke Kineze, za Slobodnu poslovnu zonu Sokolac neće ni da čuje. A onda o carini koju eto neće da ukine već samo da „unaprijedi“ pomjeranjem kaže: “Činjenica je da u zaključku doslovno piše da se gradonačelnik Istočnog Sarajeva, zadužuje da „pokrene postupak jačanja kapaciteta postojeće carinske ispostave Istočno Sarajevo – Sokolac, otvaranje novog organizacionog dijela carinskog terminala i ispostave u Istočnom Novom Sarajevu, na adresi Vuka Karadžića 17A“. Svima koji ovo pročitaju, jasno je da je riječ o dodatnom jačanju carinskih kapaciteta u Istočnom Sarajevu, a ne „udaru gradonačelnika na carinsku ispostavu u Sokocu“, kako to načelnik Bjelica želi da predstavi javnosti. Druga činjenica je da je, nažalost, carinjenje uvozne robe u Sokocu, izuzetno male ukupne vrijednosti u odnosu na carinjenje u ispostavi u Halilovićima, gdje se vrši gotovo 60 odsto carinjenja na nivou cijele BiH.“ Da li je moguće da nam se ovo potura pod jačanje carine u Istočnom Sarajevu? Naravno da je malog kapaciteta kada se poredi sa gradom Sarajevom koje ima veći promet od Republike Srpske – ističe Bjelica.
A onda, kako dodaje, stiže dopis u kojem se obavještava kompanija Onogošt da UIO može da raskine ugovor o Carini kada poželi i bez obrazloženja.
– Kompanija koja se obratila pismom namjere gradonačelniku Istočnog Sarajeva LJubiši Ćosiću na osnovu kojeg je on bez ikakvog prava tražio od Uprave za indirektno oporezivanje uvod u poslovanje Carinskog terminala u Sokocu je Sigma L d.o.o. Iz Istočnog Novog Sarajeva, koja je registrovana u ulici Sime Milutinovića Sarajlije 16. Osnovana je 29.6.2020. godine sa dva zaposlena radnika. Kada pogledate poslovanje možete da vidite da je riječ o tašna mašna firmi, bez kapitala, bez aktivnosti. Sve to jasno pokazuje koliko je ozbiljan investitor, a koliko je gradonačelnik ozbiljan manipulator – tvrdi Bjelica.
Dodaje da neće i ne može biti stavljena tačka na ovu priču, ma šta govorio gradonačelnik, dok Sokolac ne bude poštovan onako kako treba i kako zaslužuje.
– Dok ne bude tretiran ravnopravno sa drugim opštinama unutar grada, Prostornim planom Republike Srpske CARINA JE U SOKOCU. Zakonom o UIO, carina je u Sokocu. U prijedlogu strateškog dokumenta koji su radile službe gradonačelnika kaže se da Sokolac ima zaposlenih u privredi više nego sve ostale opštine grada Istočno Sarajevo zajedno. Pozivam javnost da se upoznaju sa zlonamjernim prikrivenim radnjama i aktivnostima gospodina Ćosića koji želi da naruši uspostavljeni sistem carinjenja robe, a da se u Sokocu i Višegradu nalaze servisi za privrednike. Nažalost, slijepilo ili nerazuman postupak, usmjereno je samo na ukidanje ispostave Sokolac – poručuje Bjelica.
Lažni navodi naručenih tekstova o tobože otvaranju terminala u Istočnom Novom Sarajevu je, kako tvrdi, običan izmišljen i neracionalan postupak centralizacije, ekonomski nije održivo i možda je, kaže Bjelica, gospodin Ćosić usmjerio svoju aktivnost da u interesu, samo njemu poznatih pojedinaca.
– Zato upozoravamo javnost Republike Srpske, predsjednika Republike Srpske, da zatvaranjem carinske ispostave Sokolac je samo u interesu Carinske ispostave Sarajevo. Romanija će učiniti sve da zaustavi i odbrani carinsku ispostavu Sokolac. Na osnovu dosadašnjih aktivnosti koje sam preduzimao na polju realizacije „Strategije razvoja opštine Sokolac“, te sa pozicije načelnika opštine Sokolac, stvorili smo potrebne i dovoljne uslove za sljedeću fazu, te kao prva lokalna zajednica izradili, ovaj „Elaborat o ekonomskoj opravdanosti slobodne zone Sokolac“. Napominjemo da smo preduzeli i većim dijelom realizovali projekte koji su stvorili zdravu osnovu, od „Zelene agende EU“ „ Projekat solarnog parka“. Lično osjećam odgovornost ali i potvrdu da se prethodnih godina napornim radom definisali preduslovi za ovaj iskorak. Ukratko, cilj nam je da Sokolac bude mjesto okupljanja, gravitaciono područje investitora u prvu Slobodnu zonu Republike Srpske, koja će u svom sadržaju imati više modula od Carinskog terminala, Banaka, Logističkog centra, Privrednih subjekata od proizvođačkih – prerađivačkih kapaciteta. Čast je da najavim da će Sokolac kao slobodna zona biti vidljiv i na karti Svjetske federacije slobodnih zona – poručuje Bjelica.
Ako gospodin Ćosić ne razumije, dodaje on, objasnićemo mu šta zanači „Slobodna ekonomska zona“, gravitaciono područje privrednog razvoja.
– Sastavni dio je carinski terminal, odnosno saradnja carinskih službenika sa privrednim subjektima zone, kroz pojednostavljene i druge pojednostavljene postupke. Znači gospodin Ćosić je protiv privrednog razvoja romanijske regije jer nema slobodne zone bez saradnje sa Carinom i samog carinskog terminala. Slobodne zone u Vogošći i Visokom su naslonjene na carine u Sarajevu i Visokom, čak i zona u Kiseljaku u pripremi također ima carinu, a gospodinu Ćosiću ne odgovara „Slobondna ekonomska zona Sokolac“, jer kad ukinete carinu, onda zona nema smisao i nije je moguće pokrenuti u rad. Zašto – pita Bjelica.
Slobodna zona Sokolac će, tvrdi on, činiti osovinu i vezu između stare Hercegovine i Birča.
– Iskustva nam govore, da su slobodne ekonomske zone, generatora razvoja, gravitaciono područje, bezbroj je primjera gdje su direktno uticale za povećanje investicija ali i migracija stanovništva ka slobodnoj zoni. Pet ekonomija zapadnog Balkana: Republika Srbija, Crna Gora, Albanija, djelimično Bosna i Hercegovina, Republika Sjeverna Makedonija razvile su veliku mrežu uglavnom izvozno orijentisanih zona. Danas one obuhvataju površinu od preko 2600 hektara. Ubrzani rast zona je došao sa namjerom preorijentacije ekonomija ka izvozu i uglavnom su formirane na osnovu direktnih stranih investicija, prije svega u proizvodnom sektoru – ističe Bjelica.
Na kraju, on poziva predsjednika Republike Srpske i Vlade Republike Srpske, da reaguju u cilju zaštite interesa stanovnika šire regije jer gašenjem Carinskog treminala Sokolac, kako navodi, eliminišemo razvojne šanse Slobodne ekonomske zone Sokolac.
– Pa za Boga miloga, ovaj terminal koristi 167 privrednih subjekata, to je malo? Osvrnite se malo po opštinama Istočnog Sarajeva i obratite pažnju ko šta radi i ko šta proizvodi. Dosta je, mora se jednom zaustaviti kratkovidost pojedinaca u urušavanju razvojnih projekata za rad samo njima poznatih razloga. Narod Romanije zna koliko ih je ta kratkovidost koštala u prošlosti. Narod Romanije neće dozvoliti da pojedinac onemogući napredak i razvoj. Nadam se da će to shvatiti u Sokocu i moji politički protivnici, da neće biti zaslijepljeni obećanim mjestima u gradu, gradu koji potkrada i otima od Sokoca. Da zajedno nećemo dopustiti da se kao kukavičije jaje umjesto Carine poturi jedna kancelarija koja će se kroz par godina zatvoriti – zaključuje Bjelica.
