Sumorna opklada ruskog predsjednika Vladimira Putina da će se Amerika i Zapad umoriti od njegovog brutalnog rata izgleda sve bolje iz dana u dan, piše u analizi CNN-a.
Gotovo sedam sedmica nakon što je predsjednik SAD Džo Bajden (Joe Biden) zatražio od Kongresa 60 milijardi dolara za dopunu paketa pomoći Kijevu za oružje i municiju, zajedno sa još 14 milijardi dolara za Izrael, ništa se nije dogodilo.
U teškom udaru za njene izglede, pomoć Ukrajini sada su republikanci upleli u zasebnu neslogu oko imigracije. Zastoj, zajedno sa sve slabijim izgledima da će Kongres djelovati prije praznika, izazvao je izuzetna upozorenja Bijele kuće u ponedjeljak koja su najavila kritičan trenutak u ratu.
– Ponestaje nam novca i skoro nam je ponestalo vremena – rekao je novinarima Bajdenov savjetnik za nacionalnu sigurnost Džejk Saliven (Jake Sullivan). Pooštravanje administrativne retorike sugeriralo je da je svaki zakonodavac koji se protivi finansiranju bio na strani ruskog lidera.
– Glas protiv podrške Ukrajini je glas za poboljšanje strateške pozicije Putina – rekao je on.
Salivenovi komentari uslijedili su nakon što je direktorica Ureda za upravljanje i budžet Šalanda Jang (Shalanda Young) u pismu upozorila predsjednika Predstavničkog doma Majka Džonsona (Mike Johnson) da će “prekid dotoka američkog oružja i opreme klečati Ukrajinu na bojnom polju, ne samo da će ugroziti dobitke koje je Ukrajina ostvarila, već povećavaju izglede za ruske vojne pobjede”.
Ambasadorka Ukrajine u Sjedinjenim Državama Oksana Markarova također je pozvala poslanike da ne napuštaju njenu zemlju.
– Nakon što smo toliko osvojili, ne možemo to sada izgubiti. Svi se molimo i nadamo se dodatnoj podršci američkog naroda – rekla je za CNN Volf Blicer (Wolf Blitzer).
Alarmistički ton pokrenuo je pitanje da li je frustracija administracije politička taktika osmišljena da potakne Kongres na akciju ili odražava istinsku zabrinutost da je američki cjevovod vojne pomoći koji podržava ukrajinski otpor zaista ugrožen. S obzirom na neuspjeh Kongresa i, posebno haotične većine GOP-a u Domu, da ispune čak i najosnovnije dužnosti vlade, zabrinutost na granici panike mogla bi biti opravdana u Zapadnom krilu.
Sve veće sumnje u opredjeljenje SAD poklapaju se s gorkom zimom u kojoj se očekuje da će Rusija ponovo gađati ukrajinske civile i elektrane koje ih griju. Postoje novi znaci da je Moskva uspjela obnoviti svoje iscrpljene snage i naoružanje i da raspoređuje nove projektile i dronove saveznika poput Sjeverne Koreje i Irana. Izraelski rat protiv Hamasa je u međuvremenu zasjenio Ukrajinu posljednjih sedmica, situacija zbog koje je predsjednik Volodimir Zelenski javno zabrinut posljednjih dana.
Reputacija SAD
Dok je u pitanju opstanak Ukrajine, u pitanju je i reputacija Sjedinjenih Država kao globalnog lidera. Prije samo dvije sedmice, ministar odbrane Lojd Ostin (Lloyd Austin) otputovao je u Kijev i javno rekao Zelenskom:
– Ostat ćemo s vama na duge staze.
Ali mogu li SAD zaista ispoštovati taj zavjet, kako u kratkoročnoj borbi za finansiranje Ukrajine, tako i s obzirom na mogućnost da bivši predsjednik Donald Tramp, koji je neprijateljski nastrojen prema Ukrajini i uvijek zagovara naklonost Putina, ima dobre šanse da se vrati u Bijelu kuću ako osvoji nominaciju za Republikanske stranke sljedeće godine?
Ideja da će Vašington napustiti demokratsku, suverenu naciju koja se bori protiv invazije koju je planirao Kremlj nekada bi bila nezamisliva. Takav potez ne bi samo razbio zapadnu odlučnost u Ukrajini; mogao bi poslati signal protivnicima poput Rusije i Kine da američke sigurnosne garancije saveznicima ne znače ništa drugdje u svijetu.
Ali pomak u svjetonazoru GOP-a – udaljavanje od njenih internacionalističkih korijena prema izolacionističkom stavu „Amerika na prvom mjestu“ koji favorizira Tramp, promijenio je pretpostavke o moći SAD. Političke snage koje bi mogle preoblikovati svijet u Trumpovom drugom mandatu već su u igri u Washingtonu, posebno u Predstavničkom domu, i prijete transformacijom američke vanjske politike.
Pristalice kontinuirane pomoći Ukrajini upozoravaju da Putin gleda. Republikanski senator Džim Riš (Jim Risch) iz Ajdaha, koji radi u odborima za obavještajne i vanjske poslove, rekao je prošlog mjeseca na Međunarodnom sigurnosnom forumu u Halifaxu da „Vladimir Putin, imam razloga vjerovati… vjeruje da će pobijediti u ovom ratu tako što će nas nadživjeti“. Riš je dodao: “Oni paze na svaku riječ koja se izgovori u Sjedinjenim Državama, u Kanadi i sa našim drugim saveznicima, od neistomišljenika, a ne velike većine ljudi koji to podržavaju.”
Test volje
General-potpukovnik američke vojske Ben Hodžs (Hodges) ponovio je taj osjećaj da Moskva prati svaki korak u američkom Kongresu.
– Veliki test volje je između Kremlja i zapadnih prijestonica poput Vašingtona, Berlina, Pariza, Londona i drugih – rekao je Hodžs na brifingu koji je prošle sedmice organizovala Spirit of America, neprofitna grupa koja radi zajedno sa vojnicima i diplomatama na promovišu američke vrijednosti.
Iste političke snage koje su podjele koje su pretvorile Kongres u ćorsokak i koje podstiču mogućnost drugog Trampovog mandata udružile su se kako bi ugrozile američko finansiranje ukrajinskog otpora.
Desničarski republikanci zahtijevaju paket čvrstih promjena imigracione politike na južnoj granici u zamjenu za finansiranje Ukrajine koje su neprihvatljive za demokrate u Senatu.
Džonson će se možda boriti da zadrži svoje slabašno držanje na svom poslu ako iskoristi glasove demokrata da usvoji paket finansiranja Ukrajine. I malo je zajedničkog ili povjerenja između Doma predvođenog republikancima i Senata predvođenog demokratama. Bajdenov slabiji rejting odobravanja ograničava njegovu sposobnost da kontinuirano prodaje veliku pomoć Ukrajini javnosti koja postaje sve skeptičnija usred svakodnevnih borbi u SAD, uključujući visoke cijene hrane.
U međuvremenu, neuspjeh Ukrajine da svoju dugo obećanu kontraofanzivu pretvori u konkretne dobitke naveo je skeptike u pogledu veće pomoći da se zapitaju da li se ona efikasno koristi i koliko dugo će rat trajati.
Džonson se, na primjer, žalio da administracija nije ponudila plan za pobedu u Ukrajini niti put za rešavanje sukoba. Ovo je razumna zabrinutost s obzirom na to da se milijarde dolara gotovine poreskih obveznika koriste u naporima za pomoć. Ipak, situacija u Ukrajini teško da je pogodna za odgovore koje Džonson traži.
Putin, sa svojom visokom tolerancijom prema ogromnim ruskim žrtvama, izgleda spreman da se bori u ratu iscrpljivanja kako bi iskrvario svog neprijatelja i da sačeka političke promjene u SAD-u i Evropi koje će polako zadaviti ukrajinsku vojsku. Rusija i Ukrajina su u stvarnosti u ratu već više od jedne decenije – otkako je Putin anektirao Krim, ukrajinsku teritoriju, 2014.
Dok rat ulazi u ćorsokak, ni Rusija ni Ukrajina nisu ni blizu pregovora o njegovom okončanju, s obzirom na da su ulozi za oboje tako veliki u izbjegavanju poraza.
Paket pomoći Ukrajini sada je uhvaćen u najnerješivijem političkom pitanju SAD, imigraciji.
Bajden je zatražio 13,6 milijardi dolara za sigurnost na američko-meksičkoj granici, zajedno sa svojim zahtjevima za pomoć Izraelu i Ukrajini, u pokušaju da olakša donošenje mjere, koja uključuje i 7,4 milijarde dolara za Tajvan.
Ali republikanci žele promjene politike, kao i nova sredstva. U Domu se zalažu za nove zakone zasnovane na HR 2, nacrtu koji bi kodirao mnoge Trampove tvrdolinijaške imigracione politike, kao i izmjene zakona o azilu. A dvostranačka grupa senatora provela je nekoliko sedmica tražeći kompromis, ali u ponedjeljak je bilo oprečnih izvještaja o tome da li su njihovi pregovori propali.
Lider demokratske većine u Senatu Čak Šumer (Chuck Schumer) pojačat će pritisak na republikance u Senatu koji se zalažu za veću pomoć Ukrajini, ali su taoci pro-Trampove baze svoje stranke. Planira da ove sedmice iznese paket pomoći Ukrajine i Izraela na glasanje bez uključenih mjera za imigraciju.
Od Zelenskog se očekivalo da će se u utorak na daljinu obratiti na povjerljivom brifingu Senata kako bi iznio argument svoje zemlje, ali je otkazan zbog stvari u “posljednjoj minuti”, rekao je Šumer. Ukrajinski predsjednik se nije obratio ni sličnom sastanku poslanika Predstavničkog doma.
– Američka nacionalna sigurnost je na kocki širom svijeta, u Evropi, na Bliskom istoku, na Indo-Pacifiku, autokrate, diktatori vode rat protiv demokratije, protiv naših vrijednosti, protiv našeg načina života. Mi smo u trenutku u historiji – naveo je on.
Ali grupa republikanskih senatora koji inače podržavaju pomoć Ukrajini, u ponedjeljak je signalizirala da ne mogu krenuti naprijed bez imigracionih promjena koje su vezane uz tu mjeru. Senator iz Teksasa Džon Kornin (John Cornyn) upozorio je, na primjer, da “naša sigurnost ne može biti na drugom mjestu nakon sigurnosti drugih zemalja širom svijeta, naših saveznika, čak i onih poput Ukrajine i Izraela.”
S obzirom na široku podršku Ukrajini u Senatu, izgleda da će se pojaviti neki neuredni kompromis. Ali nepredvidljivost i nestabilnost Kuće koju kontroliše GOP znači da se paket pomoći suočava s duboko neizvjesnom sudbinom. Većina GOP-a još uvijek nije usvojila uobičajene rutinske zakone – kao na primjer onaj koji finansira Ministarstvo odbrane SAD. I dok je komora podržala nacrt zakona o finansiranju Izraela, on je bio opterećen rezovima u Službi za unutrašnje prihode, čemu se protive demokrate u Senatu – znak kako su republikanci u Predstavničkom domu više usmjereni na stranačke poruke nego na upravljanje ili očuvanje američke moći i utjecaja u inostranstvu.
Predstojeća opasnost za Ukrajinu je da će se još više uvući u borbu za finansiranje vlade koja se nazire za januar i februar. I prije nego što bude poznat rezultat izbora 2024., jasno je da više ne postoje garancije da će milijarde SAD biti tamo koliko god rat traje.
I sve vrijeme u Moskvi, Putin gleda i čeka, navodi CNN u svojoj analizi, prenosi Avaz.
