U redu onih koji trpe ogromne posljedice zbog inflacije su i proizvođači i distributeri mesa u BiH. Cijena gotovo svih mesnih proizvoda poskupjela je i do 50%. To je direktan udar na uzgajivače, koji, kako tvrde, više ne vide gotovo nikakvu perspektivu u uzgoju stoke.
Koliko se isplati biti farmer u BiH? Trenutno, teško pitanje za sve proizvođače. Rijetki su oni koji se mogu pohvaliti da uzgoj stoke, proizvodnja i prodaja mesa teče bez problema.
“Jedino oni koji se bave švercom ubacuju u štalu bikove, te bikove vrlo brzo prodaju. Ali što se tiče tovljača oni su to uglavnom prekinuli jer uglavnom od cijene koncentrata od 1,20 KM ne može se toviti. Kod nafte 3.30 KM i ostali inputi i nema nikakve isplativosti”, kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača-mljekara Republike Srpske Vladimir Usorac.
Poskupljenje stočne hrane i repromaterijala istovremeno nije ispraćeno povećanjem otkupne cijene stoke. Farmeri junetinu prodaju između 5,50-6,00 KM, a svinjetinu po 3 marke.
“Primjer jednog bika od 600kg. On je u otkupu oko 3 hiljade maraka. Stočar dobije toliko novca. Taj bik ima od 55-60% mesa bez kosti. Ukoliko uzmemo po prodajnoj cijeni, to je dakle od 17-20 KM, to je oko 6 hiljada maraka u prodaju. Dakle jedan bik koga stočar prodaje, 100% je razlika u prodaji u vidu mesa”, pojašnjava ekonomista Mirjana Orašanić.
Isto ovo meso i u mesarama je skuplje za više od 50%. Kilogram svinjetine rijetko se može naći ispod 10 KM. Za kilogram teletine treba izdvojiti i do 28 maraka, junetine oko 19 maraka, dok za piletinu treba oko 12 KM.
“Uvijek je bilo teško napraviti balans između oktupnih i prodajnih cijena, uvijek tu dođe na tržištu pogotovo ako je tržište neuređeno kao naše. Nemogućnost države da balansira cijenama, da interventno djeluje na otkupne cijene”, kaže vlasnik i direktor “Globus” d.o.o. Bijeljina Milenko Zupur.
Disparitet između otkupne cijene i cijene krajnje potrošnje jedan je od ključnih razloga zašto domaći proizvođači sve više gube interes za uzgojem. Dodatan problem predstavlja i što je uvozno meso jeftinije.
“Meso je uvoženo od po 3 marke iz inostranstva. Sada ga nema po 3 marke, sada je već 30 KM. Ali nema ni domaćeg mesa. Pričamo o izvozu mesa u Tursku. Pa šta ćemo da izvozimo u Tursku, jedino da uvozimo iz Evrope pa da izvozimo tamo”, ističe predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača-mljekara Republike Srpske Vladimir Usorac.
Koliko je država zapostavila domaće proizvođače i okrenula se uvozu pokazuju i podaci UIO BiH.
“U četiri mjeseca 2022. godine, 24.500 tona je uvezeno i to različitih vrsta mesa i žive stoke, u vrijednosti od 139 miliona KM. Ako govorimo o izvozu žive stoke iz BiH, ti podaci su neuporedivo manji. U četiri mjeseca 2022. godine smo ukupno izvezli 2.500 tona u vrijednosti od 11 miliona KM”, navodi portparol UIO BiH Ratko Kovačević.
BiH najviše uvozi goveđe meso i to iz Danske, Holandije i Njemačke. Radi se o mesu trećeg kvaliteta koje u tim zemljama ne kupuje niko, a u kod nas većina potrošača, kažu stručnjači.
Na mesu koje se izvozi iz BiH zarađuju samo veliki prerađivači, jer pored visokih cijena, oni dobijaju i podsticaje za izvoz. Sa druge strane, uzgajivači poručuju da podsticaji koje dobijaju nisu dovoljni kako bi spriječili sve veći broj njih da zaključaju farme.
Sa tim se ne slažu u Ministarstvu poljoprivrede Republike Srpske. Kažu da su izdavanja za kapitalne investicije, uključujući i stočarsku proizvodnju u ovoj godini povećali na 24 miliona KM. Navode da su u 2021. godini po osnovu premija za proizvodnju živinskog, svinjskog i junećeg mesa isplatili preko 6 miliona KM.
