Pokrivenost uvoza izvozom Bosne i Hercegovine sa zemljama CEFTA u prvih sedam mjeseci iznosila je skoro 100 odsto, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Naime, kako su iz Agencije istakli za “Nezavisne novine”, u periodu januar – juli 2022. godine izvoz iz Bosne i Hercegovine u zemlje CEFTA iznosio je milijardu i 942 miliona KM, što je za 60,7 odsto više nego u istom periodu 2021. godine.
“U istom periodu uvoz je iznosio milijardu i 953 miliona KM, što je za 33,5 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 99,4 odsto”, kazali su iz Agencije. U sedam mjeseci ove godine u Crnu Goru izvezeni su proizvodi u vrijednosti 329 miliona KM, dok je iz ove zemlje uvezena roba za oko 49 miliona KM.
U Sjevernu Makedoniju u ovom periodu plasirano je oko 95 miliona KM, dok su iz ove zemlje stigli proizvodi vrijedni 108 miliona KM.
U Srbiju je izvezena roba vrijedna 1.424.281.000 KM, dok je iz Srbije došla u vrijednosti 1.737.623.000 KM.
“U ostale zemlje CEFTA i područja u periodu januar – juli plasirani su proizvodi u iznosu od 93.238.000 KM, dok ih je uvezeno za 57.521.000 KM”, stoji u podacima BHAS-a. U periodu januar – juli prošle godine izvoz iz BiH u zemlje CEFTA iznosio je milijardu i 202 miliona KM, dok je uvoz iznosio milijardu i 450 miliona KM, te je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 82,9 odsto.
Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar, istakao je da BiH u prilog idu dva sektora, energetika i ugalj, te ako se definiše pravi odnos unutar BiH što se tiče potreba za drvnim sortimentima, i u toj sferi može da se ostvari značajniji izvoz.
“Pokrivenost izvoza uvozom je posljedica izvoza pojedine robe koja je u ovom momentu tražena u zemljama CEFTA. Rezultati koje imamo kada je u pitanju robna razmjena bili bi još bolji ukoliko bi se našlo političkog sluha da se shvati važnost inicijative “Otvoreni Balkan”, kako bi se BiH pridružila ovoj inicijativi. Ova kriza je ukazala na to da treba da razvijamo regionalne inicijative, da radimo na razmjeni roba i usluga, radne snage i kapitala sa onima koji su nama slični po finansijskoj moći, kulturološkim tradicijama i infrastrukturnom jednakošću”, kazao je Ljuboja.
Ekonomista Slaviša Raković, rekao je za “Nezavisne” da ovaj podatak govori da je vjerovatno došlo do daljeg produbljavanja tržišta između Bosne i Hercegovine i zemalja regiona.
“Privrednici što više rade zajedno u dobrim uslovima koje CEFTA nudi, omogućavaju rast trgovine u svakom pogledu. Vjerujem da je i apsolutni nivo trgovine porastao i ovo ne samo da je dobro za BiH, već za cijeli region koji obuhvata CEFTA”, naglasio je Raković.
Ekonomista Igor Gavran smatra da su neki od razloga za ovakav skor ograničenja izvoza određenih proizvoda koje je uvodila u ovom periodu Srbija kao najveći izvoznik u CEFTA i država iz koje mi najviše uvozimo.
“Samim time naš uvoz bi morao biti manji. Tu su i rast cijena, a i tražnja za određenim proizvodima koje mi izvozimo, ali teško je reći koliko od ovoga je privremeno, a koliko je znak da se ukupni odnosi u CEFTA mijenjaju i da ćemo održati ili unaprijediti ovaj nivo pokrivenosti”, zaključio je Gavran.
