Masovni ubica Anders Bering Brejvik danas je prilikom ulaska u sudnicu na ročište za uslovni otpust salutirao nacistički pozdrav.
Na ročištu treba da bude odlučeno da li Brejvik treba da bude pušten nakon što je proveo više od decenije iza rešetaka.
Brejvik, krajnje desničarski ekstremista, ubio je 77 ljudi u najgorem zločinu u mirnodopsko vrijeme u Norveškoj, u julu 2011. godine.
On je ubio osmoro autobombom u Oslu, a zatim ubio 69, većinom tinejdžera, u omladinskom kampu Laburističke partije.
Obrijane glave i obučen u tamno odijelo, Brejvik je prstima napravio znak bijele rase prije nego što je podigao desnu ruku u nacistički pozdrav da bi signalizirao svoju krajnje desničarsku ideologiju kada je ušao u sud.
Takođe je nosio natpise, štampane na engleskom, uključujući i jedan na kome je pisalo “Zaustavite svoj genocid nad našim bijelim nacijama” i “Nacistički građanski rat”.
Obraćajući se sudiji, Brejvik je sebe opisao kao poslaničkog kandidata.
Brejvik, koji sada ima 42 godine, služi maksimalnu kaznu od 21 godine u Norveškoj, koja se može produžiti na neodređeno vrijeme ako se smatra da je stalna prijetnja po društvo.
Sud Telemark u Skienu, jugozapadno od glavnog grada, gdje Brejvik služi kaznu, saslušaće slučaj ove sedmice nakon što je kancelarija državnog tužioca u Oslu prošle godine odbila Brejvikov zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu.
– Naš stav je da je neophodno da se nastavi zatvorska kazna da bismo zaštitili društvo – rekla je za Rojters odgovorna tužiteljka Hulda Karlsdotir uoči saslušanja.
Postupak će se odvijati najviše četiri dana u zatvorskoj fiskulturnoj sali preuređenoj u improvizovanu sudnicu, a odluka se očekuje sedam dana kasnije.
Ako njegov zahtjev za puštanje na slobodu bude odbijen, Brejvik, koji je promijenio svoje zvanično ime u Fjotolf Hansen, može da se prijavi za novo ročište za uslovnu kaznu za godinu dana, izjavila je Karlsdotirova.
Brejvik je izgubio slučaj za ljudska prava 2017. godine kada je apelacioni sud poništio odluku nižeg suda da je njegova izolacija u ćeliji sa tri sobe bila nehumana.
Evropski sud za ljudska prava odbio je naknadnu žalbu.
