Služenjem parastosa i polaganjem cvijeća na Spomen obilježje u Bratuncu, obilježena je 26. godišnjica od egzodusa sarajevskih Srba, koji su došli u Bratunac i Podrinje. Tokom martovskog egzodusa 1996. godine, prema procjeni Udruženja “Sarajevski Srbi”, u Bratunac se doselilo oko 10 hiljada lica.
Nakon potpisivanja dejtonskog mirovnog sporazuma počeo je egzodus sarajevskih Srba iz Hadžića, Ilijaša, Grbavice, Vogošće. 26 godina poslije, mnogima su i dalje nerješena imovinska i egzistencijalna pitanja.
Oko 10.000 sarajevskih Srba doselilo se u Bratunac, mnogi su prenijeli posmrtne ostatke svojih najmilijih.
“Nama je rečeno da se kupimo da kosti nosimo, da nema mjesta sa njima”, priča Nada Pušara.
Sarajevski mediji, političari i kvazianalitičari godinama osporavaju činjenicu o progonu i egzodusu Srba ističući da su se dobrovoljno odselili i da su mogli ostati.
“Pa to je najlakše objasniti danas, gdje su ti Srbi. U Hadžićima je 15 Srba, ako su bili miroljubivi gdje su ti Srbi danas”, kaže Vidomir Banduka, iz Udruženja “Sarajevski Srbi”.
Problemi Srba u Federaciji BiH danas su u vezi sa očuvanjem svoje imovine. Nebojša Banduka iz Hadžića 26 godina vodi borbu oko dokazivanja vlasništva 50 dunuma voćnjaka i 15 dunuma šume.
“Federacija to osporava, žele da proglase vodozaštitnim područjem moje imanje”, priča Banduka.
U Bratuncu je služen parastos za 185 posmrtnih ostataka prenesenih iz Sarajeva, a sinoć je u Domu kulture upriličen program obilježavanja egzodusa srpskog naroda iz navodno multietničkog grada.
