Početna Najnovije Novosti Društvo

Bosna i Hercegovina dobija viši sud?

Ako je suditi po izjavama Davora Bunoze, ministra pravde Bosne i Hercegovine, Savjet ministara BiH u utorak će usvojiti Nacrt zakona o sudovima u BiH, kojim se predviđa osnivanje višeg suda BiH kao drugostepenog suda, što je, po mišljenju pravnih stručnjaka iz Republike Srpske, nepotrebno.

Naime, Bunoza je u intervjuu agenciji Srna rekao da će sjednica Savjeta ministara BiH biti održana 25. jula, te da će na dnevnom redu biti Nacrt zakona o sudovima u BiH koji je jedan od prioritetnih zakona za usvajanje na putu BiH ka EU, i za koji je rekao da će ga Savjet ministara BiH konsenzusom usvojiti.

“Ovaj zakon jasnije definiše položaj Suda BiH u skladu s međunarodnim standardima. Bitna novina je da se osniva viši sud kao drugostepeni sud koji bi trebao biti fizički odvojen od prvostepenog suda. Krivična nadležnost tog suda, što je bilo sporno u prijašnjim predmetima, značajno je preciznija i moram naglasiti da je taj zakon u cjelosti dobio podršku Venecijanske komisije”, rekao je Bunoza.

Inače, o osnivanju višeg suda BiH priča se više od deset godina, i to je bila jedna od glavnih tema tokom strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa koji je započeo u maju 2011. godine, nakon što je Republiku Srpsku posjetila Ketrin Ešton, tadašnja visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbjednost.

Nekoliko godina nakon toga, na ministarskom sastanku u Briselu održanom u okviru tog strukturalnog dijaloga, dogovoreno je da polazna osnova za buduće pregovore o reformi pravosuđa bude Zakon o sudovima BiH, međutim, kasnije je sve stalo jer Republika Srpska ne želi da pristane na “proširenu nadležnost” Suda BiH.

Od početka stav Republike Srpske bio je da Sud BiH i sudovi BiH mogu biti samo nadležni za krivična djela koja su propisana Krivičnim zakonom BiH, kao i drugim zakonima koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH, a ne da imaju nadležnost i za krivična djela koja su propisana zakonima entiteta i Brčko distrikta.

S druge strane, u Federaciji BiH ne žele da pristanu na to da Sud BiH ima nadležnost samo nad zakonima koje usvoji Parlamentarna skupština BiH.

Ono što je zanimljivo jeste da su se tokom “strukturalnog dijaloga”, koji je neslavno završen, i jedna i druga strana složile u tome da BiH treba viši sud, odnosno da je neprihvatljivo da isti sud, u ovom slučaju Sud BiH, odlučuje i u prvom i u drugom stepenu, te da se to mora urediti.

Trenutno u drugom stepenu pri Sudu BiH odlučuje Apelaciono odjeljenje Suda BiH, koje se nalazi na istom mjestu gdje i Sud BiH, odnosno gdje se odlučuje u prvom stepenu.

“Po meni, Republika Srpska ne bi trebalo da pristane na taj zakon, jer bi stvaranje takvog suda bilo postavljenje temelja da se kasnije taj viši sud pretvori u vrhovni sud BiH, što bi vodilo do ukidanja Vrhovnog suda RS.

Osim toga, pravno je neutemeljena i apsurdna tvrdnja da, navodno, Apelaciono odjeljenje Suda BiH ne može obavljati poslove koje sada obavlja, da bude odjeljenje koje odlučuje po žalbama na presude pretresnih vijeća tog suda. Takve tvrdnje su apsurdne i, u stvari, predstavljaju samo mantru sa ostvarenje jednog cilja, a to je da se na nivou BiH donese ovaj zakon, koji svojim nazivom uvodi mogućnost kasnijeg donošenja na nivou BiH zakona kojim bi bio uređen kompletan sudski sistem u BiH, te stvara podlogu da se vremenom taj viši sud BiH pretvori u vrhovni sud”, rekao je Milan Blagojević, pravni savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH.

On kaže da je, umjesto te pravno neutemeljene i apsurdne ideje, dovoljno da se samo postojeće Apelaciono odjeljenje Suda BiH fizički izmjesti na drugu lokaciju, recimo u Banjaluku, i da nakon toga nastavi da vrši iste nadležnosti koje obavlja već 20 godina, što je takođe dokaz po sebi koji pokazuje koliko je neosnovana i apsurdna tvrdnja da treba donijeti ovaj zakon i formirati taj viši sud.

Podijeli